Proljeće je najljepše godišnje doba, ali njegov početak često je težak, jer se vrijeme u našoj zemlji voli zezati i može nas iznenaditi iznenadnim povratkom zime. Za nas je takva situacija neugodna, jer umorni od hladnoće i nedostatka sunca čeznemo za proljetnim vrućinama, no za biljke posljedice naglog povratka zime mogu biti puno opasnije.
Učinci proljetnih mrazeva
Prvi topli dani proljeća signal su biljkama da obnove vegetaciju, pa se, probuđene iz hibernacije, počinju brzo razvijati. Na izbojcima se pojavljuju mladi listovi, u vrtu cvjetaju prvi cvjetovi, a drveće i grmlje ispuštaju cvjetne pupoljke. Poticanjem vegetacije biljke gube dio otpornosti na niske temperature, zbog čega su njihovo mlado lišće i nježni cvjetni pupoljci prve žrtve proljetnih mrazeva.
Posljedica takvih mrazeva je nedostatak cvjetanja u ukrasnom grmlju (npr. Azalejama, rododendronima, ružama, vrtnim hortenzijama, grmlju) i slaba plodnost voćaka i grmlja (npr. Orasi, trešnje, breskve, ribizli).
Takvu situaciju možemo donekle spriječiti pokrivanjem voćnog i ukrasnog grmlja netkanim materijalom i sjetvom u povrtnjaku, kao i provođenjem odgovarajućih tretmana njege u voćnjaku (npr. Dim, izlijevanje vode na tlo).
Svakako pročitajte: Kako zaštititi biljke od proljetnih mrazeva
Ne ostavljajte biljke bez nadzora
Međutim, nećemo se uvijek moći zaštititi pa se događa da će naše biljke patiti od vala kasnih mrazeva. Ako ih tada ostavimo bez nadzora, gubici će biti još veći, jer će oslabljene i oštećene biljke postati lak plijen za štetnike i bit će osjetljive na bolesti, pa se kako bismo izbjegli daljnja oštećenja, moramo pravilno zbrinuti.
Pomažemo smrznutim biljkama
Prije svega, neposredno nakon mrazeva, smrznute biljke trebamo prekriti, na primjer, sjenkama protiv jakih zraka proljetnog sunca. Smrznuti izbojci izloženi naglom zagrijavanju bit će izloženi drugom toplinskom šoku, što će oštećenja učiniti još težim.
Kad se biljke postupno odmrzavaju i vrijeme se malo stabilizira, trebali bismo pažljivo pregledati svoj vrt i procijeniti gubitke. Kad saznamo koji je dio biljaka oštećen, trebali bismo početi uklanjati oštećenja.
Naš će zadatak biti obrezivanje i skraćivanje smrznutih izdanaka na zdravo tkivo. Međutim, datum rezanja mora se prilagoditi zahtjevima određene vrste, inače biljci možemo nanijeti više štete nego koristi (npr. Prerano ošišana loza izgubit će mnogo soka, što će je dodatno oslabiti).
Većina obrezanih biljaka tijekom sezone trebala bi se regenerirati klijanjem mladih izbojaka i pupova iz uspavanih očiju ili korijenskih izdanaka.
Nažalost, vjerojatno neće mnogi od njih u određenoj godini više cvjetati (osim nekih vrsta koje cvjetaju ljeti na ovogodišnjim izbojcima) ili dati zadovoljavajuće usjeve, ali postoji šansa da u sljedećoj sezoni neće postati žrtva proljetna hladnoća i nadoknaditi gubitke.
Kako napajati i ojačati smrznuto bilje
Dodatna potpora biljkama oslabljenim proljetnim mrazima može biti upotreba regenerativnih gnojiva (npr. Regeneracijsko gnojivo za travnjake Target, Elvita Antystres, Rosaleaf 4), biostimulatori (npr. Asahi SL u voćnjacima i nasadima jagoda, Superplon K Target za voćke, povrće i ukrasno bilje, kao i Algex, Bio-Algeen S90 ili Pentakeep) ili učinkovite mikroorganizme (npr. "EM-vrt", "EmFarma"). Odgovarajuće pripreme pomoći će biljkama da obnove korijenov sustav, olakšat će regeneraciju oštećenja od mraza, povećati otpornost na nepovoljne uvjete i omogućiti im da brzo nadoknade nedostajuće hranjive tvari.
Regenerativna gnojiva i biostimulatori obično su namijenjeni za folijarno prihranjivanje biljaka, ali neki od njih mogu se koristiti i za zalijevanje (npr. EM).
PAŽNJA: Međutim, smrznute biljke, osobito voćke, ne bismo trebali previše gnojiti dušikom, jer će bez cvijeća i plodova ionako brže rasti, a ako ih još više stimuliramo dušikom, mogu razviti previše zelene mase, što će teško im se pripremiti za zimu i, paradoksalno, bit će još više izložena daljnjim mrazima.