Topla zima, suprotno izgledu, nije dobra za biljke. Savjetujemo vam kako se brinuti za svoj vrt kada vrijeme uopće nije zimsko.
Zima za biljke koje se uzgajaju u vrtovima obično je teško doba godine. Niske temperature i nedostatak sunca ne pogoduju vegetaciji, pa većina njih odlazi u razdoblje odmora i pada u duboki san. Suprotno izgledu, zima nije samo u nevoljama.
Ako je vrijeme dobro, često pada snijeg, vjetrovi nisu jako jaki, sunce ne grije previše, a mraz je umjeren, biljke neće patiti od hladnoće, pregrijavanja i suše te se mogu osloboditi štetnih štetočina i patogene za koje mraz može biti smrtonosan.
Nekim je vrstama razdoblje hladnoće čak potrebno za pravilan razvoj, jer tek tada mogu razviti zdrave, snažne pupoljke, iz kojih će se u proljetno -ljetnoj sezoni razviti novi, snažni izdanci i brojni cvjetovi.
Topla zima uzrokuje da biljke "izgube osjećaj za godišnje doba" i da se ne mogu dobro pripremiti za novu vegetacijsku sezonu.
Zašto topla zima nije dobra za biljke
Situacija je mnogo gora kada je zima izuzetno topla. Na prvi pogled, to bi moglo izgledati kao dobra vijest za biljke, ali u stvarnosti je potpuno drugačije. Biljne vrste uzgojene u našim vrtovima priroda je uglavnom prilagodila preživjeti zimu i na nju se pripremila na odgovarajući način (npr. Usporavaju svoje životne procese, odbacuju lišće, nakupljaju hranjive tvari u podzemnim dijelovima).
Međutim, kad vrijeme više liči na jesen nego na zimu, njihov životni ciklus je poremećen, što izaziva pometnju. Biljke su zbunjene i ne znaju što se događa. S jedne strane temperature su pozitivne, ali s druge strane nema dovoljno sunca i dani su kratki pa vegetacija ne može poletjeti punom brzinom.
Jednom toplo, jednom hladno i također suho. Opasnosti tople zime
Tijekom toplih zima mnoge se biljke jačaju, a kada nastupe razdoblja s neočekivanim, ozbiljnijim mrazima, njihova se djelomično probuđena tkiva smrznu, a biljke oslabe ili čak odumiru.
Najgore stanje je za biljke prekrivene toplim pokrivačima za zimu. Ispod njih postaje zagušljivo, toplo i vlažno, zbog čega se gljivične bolesti počinju masovno razvijati. Biljke pod pokrivačem guše se i ulijevaju, što je za njih pogubno.
Ako povrh svega topla zima poštedi malo oborina, situacija postaje još gora. Posebno pate od toga zimzelene biljke koje rastu tijekom cijele godine. Zimi se njihovi životni procesi usporavaju, ali voda u tkivima nastavlja cirkulirati i isparavati iz zelenog lišća kao rezultat transpiracije.
Ako biljke ne mogu nadoknaditi svoje nedostatke, jer u podlozi nema vode ili je smrznuta, počinju patiti od fiziološke suše. Fenomenu pogoduju toplo, suho vrijeme i sušni vjetrovi, pa zimzelene biljke možda neće preživjeti toplu, suhu zimu.
Čuvajte biljke koje se mogu smrznuti
Nažalost, nemamo utjecaja na vrijeme, pa ako želimo minimizirati gubitke do kojih mogu dovesti nepovoljni zimski uvjeti, moramo se o vrtu brinuti pažljivije nego inače.
Ako temperature ostanu iznad nule i nema ozbiljnijih mrazova, prvo što moramo učiniti je otkriti biljke umotane u netkane materijale ili prostirke od slame kako ne bi postale žrtve bolesti, očvrsnule i ne kuhale pod tople navlake.
Cijelo vrijeme ipak bismo trebali imati prst na pulsu i pratiti vremenske prognoze, jer prije najavljenih mrazeva moramo ponovno zamotati prethodno otkrivene biljke, inače će se jednostavno smrznuti. Kad vrijeme ponovno postane toplo, moramo ponovno olabaviti kapute.
Ako nema mrazeva, ali je zima suha, ne zaboravite zalijevati četinjače i druge biljke koje čuvaju lišće za zimu (npr. Rododendroni, mahagonij itd.)
Ne zaboravite zalijevati biljke koje ne odbacuju lišće (i iglice)
Drugi problem je nedostatak oborina. Biljke koje su opustile lišće za zimu i otišle u mirovinu neće pretrpjeti previše (proljetna suša bit će im gora), ali zimzelene vrste možda neće preživjeti takvu situaciju. Stoga bismo tijekom toplog, suhog, zimskog vremena trebali povremeno provjeravati vlažnost podloge i po potrebi zalijevati biljke.
Naravno, ne možemo ih zalijevati tako intenzivno kao tijekom vrućeg ljeta ili suhog proljeća, jer zimi biljkama nije potrebno toliko vode i njezin višak im može naštetiti. Zato ih zalijevamo vrlo umjereno, pazeći da podloga bude samo blago vlažna, ali nikad mokra.