Ako želimo da biljke u našem vrtu izgledaju lijepo i dobro rastu, moramo im osigurati hranjive tvari, tj. Gnojiva.
Biljke, kao i svi živi organizmi, trebaju hranu za napredak. Oni sami proizvode neke hranjive tvari (fotosinteza), ali mnogi drugi, poput mikronutrijenata, moraju se dobiti iz podloge. Ako je tlo siromašno i biljke ne mogu iz njega dobiti potrebne hranjive tvari, počinju se razboljeti i manje rastu.
U prirodi, raznoliko okruženje osigurava im potrebne hranjive tvari jer je tlo obogaćeno organskim tvarima, između ostalog, od opalog lišća i mrtvih biljaka. Međutim, uvjeti staništa u vrtu nisu posve prirodni, pa moramo osigurati pravilnu prehranu uzgojenih biljaka. Međutim, zadatak je težak i uključuje različite rizike (npr. Slanost tla), pa je vrijedno naučiti osnovna načela odabira i uporabe gnojiva.
Gnojidba i tlo u vrtu
Prije početka gnojidbe trebali bismo se upoznati sa sastavom supstrata u vrtu. To će osigurati da se uzorak tla preda u specijalizirani laboratorij, gdje će se njegov sastav točno odrediti. Međutim, ako nemamo priliku izvesti takav test, možemo se temeljiti na prehrambenim zahtjevima pojedinih biljaka i pomoću indikatorskih biljaka (korov koji se javlja na određenom mjestu, radije odrediti približan sadržaj minerala u tlu) određena vrsta tla).
Pri gnojidbi moramo uzeti u obzir i vrstu tla u vrtu. Teška tla mogu apsorbirati veće doze gnojiva jer ih mogu skladištiti i postupno oslobađati hranjive tvari koje sadrže. Laka tla treba gnojiti manjim dozama jer se hranjive tvari brzo ispiru u dublje slojeve i postaju nedostupne biljkama.
Rok za gnojidbu vrtnih biljaka
Drugo važno pitanje je datum oplodnje. Proljeće gnojidbu treba započeti kad su biljke već započele intenzivnu vegetaciju jer prerano primijenjeno gnojivo može oštetiti njihov osjetljivi korijenov sustav. Za to vrijeme primjenjuju se višekomponentna gnojiva i dušična gnojiva koja potiču biljke na intenzivan rast.
Gnojidba dušikom mora se završiti najkasnije do početka kolovoza, inače se mnoge biljke (drveće, grmlje, trajnice) neće imati vremena pripremiti za zimu i bit će sklonije mrazu. Dok u jesen treba koristiti gnojiva koja sadrže fosfor i kalij.
Odabir pravog gnojiva
Druga je stvar odabir pravog gnojiva. To je najsigurnije i najzelenije organsko gnojivo. U obliku dobro razgrađenog komposta, sadrži niz hranjivih tvari i puno organske tvari pa se, pomiješano s gornjim slojem zemlje, može koristiti za sve biljne vrste. Kompost im neće samo osigurati vrijedne hranjive tvari, već će i poboljšati strukturu tla i povećati količinu humusa u njemu.
Osim komposta, možemo koristiti i razrijeđenu biljnu kašu (npr. Od koprive) ili dobro raspoređen gnoj. Organska gnojiva, unatoč brojnim prednostima, ne osiguravaju biljci uvijek dovoljnu količinu hranjivih tvari, pa ih je potrebno nadopuniti s mineralnim gnojivima. Općenito je pravilo pri njihovom odabiru da zeljastim biljkama treba više dušika, dok cvjetnice i plodne biljke očekuju više kalija i fosfora, ali njihove doze uvijek treba odrediti na temelju preporuka na pakiranju preparata.
Sigurna i prikladna višekomponentna gnojiva s dugim djelovanjem
U kućnim vrtovima također je bolje izbjegavati jednokomponentna gnojiva, zamjenjujući ih višekomponentnim gnojivima, po mogućnosti u granuliranom obliku. Ako nemamo iskustva u gnojidbi biljaka, odlučimo se za namjenska gnojiva, namijenjena za određene biljke (npr. Za travnjake, za cvjetnice, za voćke, za ruže, za četinjače itd.).
Spremni pripravci imaju uravnotežen sastav i prilagođeni su potrebama određene skupine biljaka, pa njihova uporaba minimizira rizik od prekomjerne gnojidbe usjeva. Ako ne želimo paziti na datume gnojidbe, možemo koristiti i dugotrajna gnojiva. S obzirom na to da se daju jednom u sezoni, postupno oslobađaju hranjive tvari, dopuštajući biljkama da ih unose prema potrebi. Ovaj oblik gnojidbe je skuplji, ali i mnogo prikladniji i sigurniji za biljke i okoliš.