Mnoge biljke koje se mogu naći na livadi ili u šumi zaštićene su vrste. Objašnjavamo što zakon kaže o njima i kako se s njima nositi - također u vrtu.
Izlet u šumu izvrsna je prilika za bliski kontakt s prirodom koja nam ima mnogo toga za ponuditi. Nažalost, kad smo vani u prirodi, često njezinu velikodušnost shvaćamo previše doslovno i željno koristimo sve što nam se sviđa.
Bez razmišljanja beremo cvijeće, skupljamo sjemenke, a ponekad čak i iskopamo cijele biljke kako bismo se mogli vratiti kući s vrećom punom trofeja. Biljke dobivene iz šume ili livade željno se sade u vrt, a kad narastu dijelimo ih sa susjedom ili prijateljem. Nažalost, takav nemaran pristup prirodi može nas skupo koštati, a osim toga - prijetnja je mnogim biljkama.
pogledajte fotografije
Bradati zvončić pokrivao je planinske livade. Sada je kritično ugrožen.
Gorčina ima mnogo sorti. Međutim, divlji encijan bez stabljika strogo je zaštićen.
Nemojmo pokupiti divlju jezu. Poput drugih zaštićenih biljaka, mogu se kupiti iz legalnih izvora.
Rojevi su ponos kamenjara. Međutim, ne mogu se "presaditi" s prirodnih staništa u vrtove.
Nažalost, alpska i europska cvjetnica ugrožene su biljke.
Ljiljani od divljih zlatnih ribica sada su rijetki. Međutim, mnoštvo uzgojenih sorti znači da možemo uživati u njima u vrtu bez štete po okoliš.
Nemojmo podizati divlja redovnička mjesta. Ne samo da su strogo zaštićene, već su i vrlo otrovne.
Ako želimo imati djeda Mraza u vrtu, kupimo njihove sadnice u trgovini.
Neke od strogo zaštićenih biljaka trenutno su pod djelomičnom zaštitom (npr. Bijelo koljeno). Ali ionako se ne mogu pokupiti ili iskopati bez dopuštenja.
Sibirska perunika bez stabljika pod strogom je zaštitom vrsta.
Plavi divlji klinčići pod zaštitom su. No, njihove su vrtne sorte uzgojene.
Cvijeće paske nekada je bilo uobičajeno, a sada je pod strogom zaštitom.
Proljetni Miłek pripada biljkama pod strogom zaštitom.
Preporučujemo člankeBiljke pod zaštitom
Mnoge biljke koje dobro poznajemo s putovanja izvan grada i željno se uzgajaju u kućnim vrtovima, postupno postaju žrtve vlastite privlačnosti i polako nestaju iz prirodnog okoliša. Nekada uobičajene šumske ili livadske vrste, koje su nas oduševile svojom ljepotom, sada postaju jedinstvene, jer su na mjestima potpuno izbrisane, a gdje su preživjele, ozbiljno su ugrožene.
Ugrožene biljke su, među ostalim bradati zvončić, encijan s kratkim stabljikama, plavi karanfil, planinski roj, crvenkasta čemerika, proljetno milosrđe, alpska i europska gredica, alpski i livadski cvijet, sibirski iris, ljiljan sa zlatnim glavama, grašak širokolisni, difterija pepela, ne-mandarina jaka, patuljasta breza, primorski Sveti Nikola, kraljevski dugi rog.
Kako ne bi potpuno izumrli, bilo ih je potrebno staviti pod pravnu zaštitu, zahvaljujući kojoj su dobili priliku za oživljavanje i ponovno naseljavanje svojih prijašnjih položaja. Stoga se stalno prati broj najugroženijih popisi strogo zaštićenih vrsta s vremena na vrijeme se mijenjaju. Neke se vrste pojavljuju na njima, druge su izbrisane ili su pod djelomičnom zaštitom, pa se prije odlaska na livadu ili u šumu vrijedi upoznati s trenutnim popisima.
Što kaže zakon o zaštićenim biljkama
Sva pitanja vezana za zaštićene vrste uređena su Zakonom od 16. travnja 2004. o zaštiti prirode i pravilnikom ministra zaštite okoliša od 9. listopada 2014. o zaštiti biljnih vrsta. Zakon strogo definira vrste biljaka pod strogom i djelomičnom zaštitom u Poljskoj, ukazuje na mogućnost njihova korištenja u uzgojne ili istraživačke svrhe, navodi načine dobivanja i ukazuje na odstupanja od zabrana. Također uzima u obzir kazne za kršenje propisa, a također ukazuje i na nadležna tijela koja imaju pravo izdati bilo koju dozvolu za berbu ili uzgoj samoniklog bilja.
Zaštićene biljke - samo uz posebno dopuštenje
Iz odredbi zakona možemo, između ostalog, saznati da ne smijemo dobivati reznice, sjeme ili druge dijelove biljaka pod zaštitom od prirodnog okoliša, te ne smijemo uzgajati, razmnožavati, prodavati ili čak darovati ih drugim ljudima.
Ako želimo legalno nabaviti biljke uključene u Zakon, npr. U uzgojne svrhe, možemo se obratiti regionalnom ravnatelju za zaštitu okoliša ili glavnom direktoru za zaštitu okoliša po odgovarajuću dozvolu (Zbornik zakona iz 2022., točka 142., čl. 120).
Naravno, takav dokument neće biti izdan nikome tko ga zatraži, jer tada cijeli akt o zaštiti ugroženih vrsta ne bi imao smisla, pa ako ga želimo dobiti moramo zadovoljiti niz uvjeta navedenih u čin. Međutim, bez ikakvog dopuštenja možemo iskoristiti opća odstupanja od zabrana navedenih u samom aktu (npr. Povremena nabava ljekovitog bilja).
Koliki je rizik nepoštivanja pravila
I što nam se može dogoditi zbog nepoštivanja zakona? Kako se pokazalo, prilično mnogo, u rasponu od oduzimanja biljaka, preko financijskih kazni (npr. Mandat izdao Šumska straža), do ograničenja slobode (uključujući Journal of Laws iz 2022., točka 142., članak 127.a). Međutim, ne moramo se bojati da ćemo, tijekom putovanja u šumu, ubrati biljku koja se slučajno našla na popisu zaštićenih vrsta, odmah otići u zatvor jer se tim postupkom nježno postupa s nenamjernom štetom.
Također ne moramo odustati od uzgoja zaštićenih biljaka, jer kad ih kupimo od ovlaštenog prodavatelja s odgovarajućim dozvolama, možemo bez straha uživati u njihovoj ljepoti u vlastitom vrtu.
Biljke zaštićene u vrtu
Ako želimo imati zaštićene biljne vrste u vrtu, njihove reznice ili sjemenke moramo kupiti od legalnog izvora (pa po mogućnosti u trgovini čiji je vlasnik odgovoran za robu, a ne na pazaru itd.). Biljke koje će rasti u našem vrtu mogu se brati i koristiti za vlastite potrebe. No, ne smijemo ih sami uvoditi u prirodni okoliš, odnosno, primjerice, odvesti u šumu i tamo posaditi, odnosno reproducirati u komercijalne svrhe.
Postoje i biljne vrste s vrtnim sortama. Ne podliježu takvim ograničenjima (propisi se primjenjuju samo na čiste, samonikle vrste).