Krumpir je jedno od najvrjednijih povrća zbog bogatstva nutrijenata. U njihovom sastavu ne nedostaje vitamina (uglavnom vitamina C i vitamina B), minerala (npr. kalija, fosfora, magnezija, kalcija, natrija), mikroelemenata (npr. željeza, bakra, cinka, mangana), organskih kiselina i škroba. Iako nisu prikladni za konzumaciju sirovi, nakon kuhanja ili pečenja ukusni su s maslacem ili raznim dodacima.
Krumpir nije samo za jelo
Krumpir, međutim, nema samo kulinarsku primjenu. Nakon kuhanja može se koristiti u kozmetičke svrhe, npr. za pripremu maske za uljepšavanje, te u sirovom obliku, npr. za čišćenje ogledala. Krumpir će biti koristan i u vrtu te u uzgoju lončanica.
Na internetu možemo pronaći jako puno informacija i načina kako iskoristiti krumpir i njegove kore. No, nisu svi vrijedni pažnje, a neki su čak i štetni. Vrijedi početi s provjerenim metodama.
Voda za kuhanje krumpira i kore za zalijevanje
Prije svega, voda nakon kuhanja krumpira, uključujući i one u omotaču, izvrsno je prirodno gnojivo za lončanice i vrtne biljke. Važno je da voda bude ohlađena i neslana, jer je sol vrlo štetna za biljke.
Ukoliko ne želite kuhati krumpir bez soli, a u isto vrijeme biste htjeli iskoristiti minerale koji se nalaze u njemu za ishranu biljaka, možete skuhati kore u neslanoj vodi i zatim koristiti dobivenu tekućinu ( dekocija) za zalijevanje biljaka.
Kako hraniti biljke vodom od krumpira
Preporučeni omjer krumpira i vode za dobivanje dekokta je 1:10, a učestalost prihranjivanja biljaka takvim gnojivom je jednom svaka 3-4 tjedna. Krumpir i ljuske gube dio vitamina tijekom kuhanja, ali i dalje zadržavaju iznenađujuću količinu minerala i elemenata u tragovima.
Ljuštenje krumpira kao zamka za puževe
Guljenje sirovog krumpira također je dobar način za pripremu varalice za puževe. U tu svrhu možete koristiti kore od krumpira ili im dodati kore od jabuke, mrkve i cikle, a zatim takav set staviti u vrt na vlažno, tamno mjesto (npr. ispod grana ili kamenja) i sustavno, najbolje dva puta dnevno (u ujutro i navečer) provjerite zamku, uhvatite sve puževe koje je namamila poslastica.
Krumpir za kompost - dati ili ne?
Kompostiranje pilinga je malo kompliciranije. Iako bi kao organski materijal koji se brzo raspada, pilinzi za kompostiranje trebali biti idealni, ali to nije baš tako. Krumpir je često plodno tlo za razne bolesti i patogene (uključujući bolesti kao što su plamenjača, alternarioza, krasta, suha trulež), koji se odlično osjećaju na koži, pogotovo kada je povrće uzgojeno bez uporabe kemikalija.Ponekad simptomi bolesti na krumpiru nisu vidljivi golim okom, iako su se patogeni već nastanili na njemu.
Kako kompostirati koru od krumpira
Želimo li relativno sigurno kompostirati kore krumpira, trebamo ih prvo dobro osušiti (oko 1-1,5 tjedan) na toplom, suhom i prozračnom mjestu, a tek onda baciti u kompostnu hrpu. Kada se ljuske krumpira raspadnu na kompostu, uzročnici će s vremenom izumrijeti, ali da bi se to dogodilo proces kompostiranja mora trajati prilično dugo (najbolje 3-4 godine), jer u mladom, jednogodišnjem kompostu , neki će patogeni i dalje biti aktivni.
Ljuštenje krumpira oko biljaka
Sirove kore ne treba posipati po površini zemlje oko biljaka, jer ne samo da mogu biti izvor bolesti (posebno kod biljaka iz porodice velebilja, poput paprike, rajčice), nego mogu i privlači glodavce, truli i unakažava krevet.
Krumpir za čišćenje dimnjaka?
Također postoji popularan savjet na internetu o korištenju ljuske krumpira za čišćenje dimnjaka. Iako nije način vezan uz biljke, ali zato što može utjecati na naš svakodnevni život, vrijedi mu posvetiti pozornost. Pa, krumpirove kože za čišćenje dimnjaka nisu baš prikladne. Iako se nakon sušenja mogu baciti u kamin ili peć kao suhi organski materijal, ne vrijedi računati da će išta očistiti. Također, nemojte spaljivati svježe kore, jer će škrob koji se u njima nalazi isušiti katranske tvari u dimnjaku, ali ih neće ukloniti. Tako će se dimnjak još više začepiti i ionako će vam trebati stručnjak za čišćenje.