U vrijeme Božića puno vremena provodimo za stolom, zbog čega je posebno važno da postoje jela koja nisu samo ukusna, već i zdrava.
Voće i povrće na božićnom stolu
Sjećamo se mnogih svečanih jela iz djetinjstva i pokušavamo im se svake godine vraćati. Nije ni čudo, jer teško da je išta tako snažno povezano s Božićem kao miris boršča na Badnjak ili kupusa s graškom. Tradicionalna božićna jela malo se razlikuju u svakom domu, ali uvijek se temelje na povrću i voću.
Trenutno ih lako možemo kupiti u bilo kojoj trgovini ili supermarketu, ali oni koje sami uzgajamo bit će mnogo zdraviji i ukusniji. Kvalitetni proizvodi temelj su ukusne kuhinje pa pri pripremi božićnih jela vrijedi posegnuti za usjevima iz vlastitog vrta.
Kiseli kupus
Temelj većine božićnih jela je kupus. Najčešće se koristi u obliku silaže, od koje pripremamo variva, uši boršča, okruglice ili kupus s graškom. Kiseliti kupus nije previše komplicirano, pa sve dok imamo hladnu prostoriju (negrijani trijem, garažu ili podrum) i imamo nekoliko glavica bijelog kupusa, trebali bismo se pobrinuti za kiseljenje u jesen. Važno je jer je kiseli kupus riznica vrijednih vitamina i hranjivih tvari (uglavnom vitamina C i B te magnezija, cinka, željeza), a u današnje vrijeme sve ga je teže nabaviti u čistom obliku, bez nepotrebnih dodataka.
Grašak, grah i leća
Kiseli kupus, međutim, nije jedino povrće na kojem se temelji svečana kuhinja. Uz nju važno mjesto zauzimaju i mahunarke, poput graška, graha i leće. Nisu lako probavljivi, ali su vrlo ukusni i zdravi, pa su savršeni za pripremu jela na Badnjak (npr. Prženi grah, bijeli grah sa suhim šljivama, kupus s graškom, okruglice s lećom ili salata od haringe s grahom). Također je nemoguće zamisliti božićnu gozbu bez juhe od gljiva ili boršča (ovisno o obiteljskoj tradiciji).
Povrće za juhe i salate
Ako naš vrt nije u neposrednoj blizini šume, u njemu ne uzgajamo šumske gljive, već ciklu i skup povrća (mrkva, peršin, celer) potrebni za pripremu juhe za juhu, da. Korijensko povrće nije najjednostavnije za uzgoj, ali budući da njegov jestivi dio raste u tlu, upija sve u njemu (npr. Sastojke velike količine umjetnih gnojiva), trebali bismo se potruditi uzgojiti ga i organski uzgajati u tlu vlastiti vrt. Važni sastojci jela u svečanoj kuhinji su i peršin i luk. Iako ne čine osnovu nijednog jela za Badnjak, savršeno ističu okus većine njih (ribe, juhe ili okruglica).
Svježe i sušeno voće
Na svečanom stolu osim povrća mora biti i voće. Pojavljuju se uglavnom u sušenom obliku, jer su najizrazitiji i aromatičniji (krajem ljeta mogu se sušiti u pećnici ili posebnoj električnoj sušilici i koristiti zimi za pripremu božićnog kompota, kutije, kolača od maka ili gulaša) ), ali i svježi imaju svoju upotrebu.
Bogate, ukusne i zdrave jabuke mogu biti savršen dodatak haringi ili sastojak za punjenje pečene peradi. Zajedno s kruškama mogu biti i izvrstan dodatak kolačima i slasticama (npr. Medenjaci, jabukovača). Božićni jelovnik uključuje i jela s orasima koja su savršena za pripremu medenjaka, kutije ili salate od celera.
Sjetite se začina
No, kako bi jela na Badnjak bila ukusna, zahtijevaju i dodavanje začina. Većinu njih nećemo moći uzgojiti u vlastitom vrtu, jer su prevelike i dolaze iz tropskih regija svijeta (npr. Cimet, klinčići, anis, muškatni oraščić, kardamom, vanilija), ali neki su savršeni za uzgoj u loncima, zbog čega ih možemo uspješno uzgajati na prozorskoj dasci (npr. đumbir, lovorov list, papar). U vrtu, međutim, možemo uzgajati aromatično bilje poput majčine dušice, kadulje, mažurana i kima.