Trava mrzi kiselo tlo
Trava brzo reagira na nepovoljne stanišne uvjete, pa kada ne dobije ono što joj je potrebno počinje oboljevati, slabiti i stvarati probleme. Jedan od razloga propadanja travnjaka je zakiseljavanje tla. Trava treba blago kiselo do neutralno tlo (otprilike 6,0 do 7,0) da bi pravilno rasla, pa kada pH padne ispod 6,0, travnjak počinje gubiti svoj lijepi izgled.
Jedan od najvidljivijih znakova kiselosti tla je pojačan rast mahovina. Zeleni pramenovi koji se masovno pojavljuju na površini travnjaka, ne samo da pogoršavaju njegov izgled, već i ometaju razvoj trave.
Ostali znakovi niske pH vrijednosti tla ispod travnjaka su slab rast i svijetlozelena, blijeda boja trave, kao i pojačan rast nekih korova (npr. preslice).
Savjet: Kako razmnožiti geranije iz sjemena i reznica
Provjerite pH tla
Kada primijetimo uznemirujuće signale koji upućuju na moguće zakiseljavanje supstrata, prije svega provjerimo pH tla pomoću jednog od mjerača kiselosti dostupnih na tržištu (precizniji kiselomjer tipa Heliga ili manje točan, ali jednostavan za korištenje i jeftin strip test, tzv. lakmus papir). Kada se pokaže da je kiselost supstrata preniska, možemo je povećati vapnenjem.
Kapnjenje travnjaka
Tretman se sastoji u prekrivanju površine travnjaka odgovarajućim kalcijevim gnojivom koje će prodiranjem u tlo promijeniti njegove parametre. Međutim, kalcizacija je dosta poseban postupak, pa se ne može izvoditi u bilo koje doba godine i s nikakvim kalcijevim gnojivima, jer ako se ne izvodi na pogrešan način, vrlo lako može oštetiti travnjak, spaliti biljke i dati učinak suprotan od predviđenog.
Jedina vrsta kalcijevog gnojiva koja se može koristiti na travnjaku je karbonatno gnojivo (npr. gnojiva kreda, dolomit), koje djeluje puno sporije i manje agresivno od oksida. Ova vrsta gnojiva se vrlo sporo razgrađuje, zahvaljujući čemu se pH tla mijenja postupno, a biljke nemaju poremećen rast i razvoj.
Kada krečiti svoj travnjak
Travnjak treba kalemirati izvan vegetacijskog razdoblja, kada trava završi svoj rast prije zime (jesen, po mogućnosti listopad-studeni) ili još nije počela rasti u proljeće (rano proljeće, po mogućnosti veljača-ožujak), jer tada postoji najmanji rizik od oštećenja i najbolji uvjeti za prodiranje gnojiva u supstrat (vlažno i hladno).
Kako krečiti svoj travnjak
Gnojivo koje se najviše preporučuje za posipanje po površini travnjaka je kreda za gnojidbu (po mogućnosti granulirana, u dozama koje navodi proizvođač). Ne samo da je najbrže djelujuće kalcijsko gnojivo među karbonatnim gnojivima, već je i jedino koje ne zahtijeva miješanje sa zemljom, što je vrlo važno u slučaju travnjaka.
Prije nego posipate kredom - priprema travnjaka za krečenje
Prije nanošenja krede za gnojenje, travnjak treba pravilno pripremiti tako da se pažljivo otrgne filc (mrtva trava) s njegove površine i provede prozračivanje ili skarifikacija. Na taj način ćemo olakšati gnojivnim česticama da dođu do dubljih slojeva supstrata, gdje mogu početi djelovati.
Savjetujemo: Kako izbjeći greške prilikom košnje travnjaka. Obratite pažnju na ovih 5 stvari
Kako krečiti svoj travnjak i što zapamtiti
Kapčenje treba provoditi na suh dan bez vjetra, zahvaljujući kojem ćemo gnojivo bolje i ravnomjernije rasporediti po površini tla.
Nakon kalcizacije, nemojte koristiti nikakva druga gnojiva ili ponovnu sjetvu trave najmanje 3-4 tjedna. Kombiniramo li kalcijsko gnojivo s drugim gnojivima (npr. fosfornim, kalijevim) dolazi do nepovoljnih kemijskih reakcija koje dovode do gubitka vrijednih elemenata ili njihovog pretvaranja u oblike nedostupne biljkama.Međutim, ako prebrzo posijete novu travu, gnojivo može spaliti sadnice ili ih ozbiljno oštetiti.
Kada ponovno krečiti svoj travnjak
Zbog sporog djelovanja kalcijevih karbonatnih gnojiva i njihovog postupnog prodiranja u dublje slojeve supstrata, sljedeći tretman kalcizacije treba provesti tek nakon otprilike 3-4 godine i tek kada se pokaže da biti potrebno (nakon prethodne provjere pH supstrata).