Hoće li duga zima naštetiti biljkama?

Sadržaj:

Anonim

Unatoč početku travnja, imamo zimsku auru, u vrtovima ima snijega, a temperature su i dalje ispod nule. Produžena zima loše utječe na dobrobit ljudi, a također ima veliki utjecaj na životni ciklus biljaka.

Skraćena vegetacijska sezona

Duga zima znači za biljke, prije svega, skraćivanje vegetacijske sezone. Rokovi sjetve sjemena mnogih uzgojenih i ukrasnih biljaka kasne, a za usjeve u našoj klimatskoj zoni najpovoljnija je duga vegetacija, tj. Rano proljeće i kasna jesen. Poljska spada u tzv hladne zemlje u kojima postoji nedostatak topline potrebne biljkama. Mnoge biljke donose plodove ili cvjetaju ako je vegetacijska sezona oko 200-220 dana. U međuvremenu je zbog klimatskih uvjeta teško dobiti čak 190 dana. U takvom će slučaju vremenske anomalije rezultirati smanjenjem prinosa - čak i za oko 20%. Cvjetnice će također imati premalo vremena za razvoj dovoljno pupova. Ako biljke počnu rasti prekasno, možda nisu dobro pripremljene za zimsko mirovanje.

Snijeg na travnjaku

Također morate uzeti u obzir da mokar, jak snijeg koji se dugo zadržava može oštetiti travnjake. Takozvani plijesan nakon snijega koja uzrokuje odumiranje trave ili druge gljivične bolesti. Otapanje snijega može uzrokovati da velika količina vode ostane na travnjaku, što također nepovoljno utječe na njegovo stanje.

Akumulacija vrtnih poslova

Normalno, u ovo doba godine većina vrtova već radi - sjetva, sadnja, gnojenje biljaka. U ovom trenutku moramo pričekati nestanak snježnog pokrivača, ali to nije sve. Čak i ako se snijeg počne topiti, potrebno je najmanje tjedan dana da se zemlja otopi i da počne vrtlarstvo. Kasno proljeće uzrokovat će gomilanje posla u vrtu. Morat ćete posaditi, oploditi i brzo orezati biljke koje zahtijevaju orezivanje (npr. Grmlje koje cvjeta ljeti - japanske tavule, Davidovi pupoljci, cvjetnica, voćke). Za neke biljke bit će prekasno za rezanje (npr. Brezu, javor, neke crnogorice) i bolje je odgoditi do sljedeće godine.

Može se očekivati da će kasno proljeće donijeti naglo zatopljenje, zbog čega će se snijeg brzo otopiti i poplaviti. Zaostali višak vode neće biti koristan za biljke jer korijenje biljaka neće imati zraka i može umrijeti. Stoga, ako je moguće, pazite da voda ne ostane u vrtu. Zimske pokrivače s biljaka također treba postupno uklanjati kako ih naglo zagrijavanje ne bi uzrokovalo pregrijavanje. Ako se temperature noću spuste ispod nule, vrijedi ipak zaštititi najosjetljivije biljke (npr. Palmovi javori, vrtne hortenzije, azaleje).

Kako gnojiti nakon duge zime?

Najrazumnija stvar s gnojidbom je pričekati dok se tlo ne otopi i možete ga pomiješati s gnojivom. Posipanje gnojiva po snijegu ili po smrznutom tlu nema puno smisla. Dobra opcija za vrtne biljke je korištenje dugotrajnih gnojiva koja postupno oslobađaju hranjive tvari. Sve će biljke nakon tako duge zime trebati poticaj. Tim više što će biti prisiljeni uložiti mnogo truda (npr. Cvjetanje proljetnog cvijeća) u kratkom vremenu.