Gnojiti po mogućnosti u proljeće. Biljke koje se oživljavaju trebaju hranjive tvari za stvaranje novih izdanaka i cvijeća. Uzimaju ga sa zemlje i nakon nekog vremena čak i najplodnije vrtno tlo počinje postajati neplodno. Tada gnojiva ulaze u arenu.
Mogu biti prirodni (kompost, gnoj, gnojnica) i umjetni. Potonji, iako su prikladniji za uporabu i učinkovitiji, ne poboljšavaju strukturu tla (npr. Propusnost), ali djeluju odmah. S druge strane, stajski gnoj treba posipati po gredicama u jesen prethodne godine, kako bi se mogao dobro rasporediti, prije sadnje cvijeća. Ne isplati se kupovati velika pakiranja, jer predugo skladišteni pripravci mijenjaju svoja svojstva. Umjetna gnojiva dijelimo na: jednokomponentni (npr. amonijev nitrat, kalijev sulfat ili superfosfat) i višekomponentni (azofoska, agrofoska, fructus, florovit, substral), koji sadrže sve hranjive tvari potrebne biljkama. Koristimo ih strogo prema receptu na pakiranju! Složena gnojiva obično su u obliku praha ili granula. Rasprostiru se po biljci i kandžama miješaju sa supstratom. Složena zrnasta gnojiva mogu se istovremeno premazivati (tzv. Sporodjelujuća gnojiva), tj. Prekrivati posebnom membranom koja omogućuje polako oslobađanje komponenti nekoliko mjeseci, bez straha od prekomjerne gnojidbe biljaka. Obično se primjenjuju samo jednom na početku sezone. Dobro višekomponentno gnojivo treba sadržavati:
- dušik (N) - pospješuje razvoj izdanaka i lišća, ubrzavajući njihov rast. Zbog nedostatka dušika lišće postaje žuto i manje, izbojci su tanki i lomljivi;
- fosfor (P) - potiče stvaranje cvjetnih pupova, pa je osobito važan u uzgoju ukrasnih vrsta; jača otpornost biljke na bolesti;
- kalij (K) - važan je tijekom cvatnje te tijekom postavljanja plodova i sazrijevanja. Utječe na okus voća i boju cvijeća;
- kalcij (C) - regulira pH tla, poboljšava otpornost biljaka na nepovoljne klimatske uvjete;
- magnezij (Mg) - glavna je komponenta klorofila, koji je odgovoran za fotosintezu, a samim time i prehranu biljaka.