Osim kalendara s datumima dana, vrijedno je obratiti pozornost i na kalendar na temelju promatranja prirode. Bit će korisno za rad u vrtu.
Vjerovali smo toliko tehničkim inovacijama i dostignućima civilizacije da smo prestali primjećivati i razumijevati prirodni svijet oko nas. U prošlosti su signali koje nam je davala priroda bili vrijedan trag koji nam je pomogao u planiranju vrtlarstva i poljoprivrednih radova. Naši preci nisu imali pristup televiziji ili internetu pa se nisu mogli osloniti na vremenske prognoze. Međutim, promatrali su prirodu i znali se koristiti njezinim vodstvom.
Zanimljivo je da su signali koje daje priroda često bili pouzdaniji od informacija koje danas dobivamo iz suvremenih medija. Priroda se oduvijek vodila vlastitom mudrošću, zbog čega su biljke cvjetale i razvijale se jedna za drugom u određenom redoslijedu (čak i ako je jedno od godišnjih doba kasnilo), a životinje su se razmnožile u pravo vrijeme ili pripremile za zimovanje.
Ždralovi, rode i guske bez kalendara znali su kad se približava vrijeme njihovog polaska u toplije zemlje, a zimski su procvjetali 6 tjedana prije prvih mrazeva, iako nisu znali vremensku prognozu. U prirodi postoji mnogo takvih primjera, pa vrijedi pogledati prirodu i čuti što ona ima za reći.
Godišnja doba prema fenološkom kalendaru
Znanstvenici su također cijenili moć prirode i počeli je pomnije promatrati. Tako je nastala grana znanosti koja se naziva fenologija, a koja proučava odnos između klimatskih čimbenika i promjena vremena, te ponašanja životinja i razvoja biljaka. Promatranja ovih ovisnosti (uključujući fenološke vrtove), čak su omogućila utvrđivanje fenoloških godišnjih doba, potpuno neovisna o našem kalendaru (razlika između regija u zemlji može biti i do mjesec dana) i uglavnom se temelje na razvoju biljaka i ponašanju životinja.
Pokazalo se da je zapravo moguće razlikovati ne 4, već više od 8 godišnjih doba (neki izvori čak kažu 12). I da:
- vjesnik ranog proljeća cvjetanje lijeske, snježnice, snježnice, anemone, podbjela ili hepatice,
- rano proljeće je vrijeme cvatnje maslačka, ptičje trešnje i jaglaca i pojavljivanja prvih listova na brezama,
- puninu proljeća najavljuju cvjetanje stabala divljeg kestena i jorgovana,
- rano ljeto cvjetaju bagrem i gospina trava,
- ljetna lipa sitnolisna,
- rana jesen poznata je po cvjetanju vrijesa i jesenskih zimnica, kao i po sazrijevanju plodova stabala kestena,
- jesen karakterizira žutilo i opadanje lišća kestena, lišća sitnolisnog i srebrne breze.
- zima je potpuni mirovanje biljaka.
Primjeri datuma nekih vrtlarskih radova
Sve ove prirodne savjete možemo uspješno koristiti u praksi, pravodobno sjetiti i saditi biljke i izvesti uzgojne radove (u tome će nam pomoći kalendari, fenološki vodiči i vlastita zapažanja).
Primjerice, trebali bismo početi sa sijanjem cikle kad višnje počnu cvjetati u vrtu, forzicija je u punom cvatu, a na grmovima ribiza, ogrozda i breze pojavljuju se prvi listovi. Sjetva kukuruza i sadnja repe trebali bi se poklopiti s početkom cvatnje maslačka i crnog ribiza.
Ruže planiramo rezati tijekom cvatnje forzicije.
Kalendar prirode i štetnici
Na sličan način možemo predvidjeti i odrediti vrijeme pojave štetnika u vrtu, što će nam omogućiti učinkovitiju zaštitu biljaka. Insekti svoj životni ciklus prilagođavaju razvoju biljaka domaćina i pojavljuju se na njima točno kada mogu računati na obilje hrane u obliku mladog lišća, sočnih pupova ili prekrasnih cvjetova.
Na primjer, završetak cvatnje kestena i početak cvatnje metle poklapaju se s masovnim ispuštanjem mušice i njenim polaganjem jaja na grmlje šimšira.
S druge strane, ženke gorila polažu jaja na ariše, kad viburnum završi s cvjetanjem, a ličinke koje su se iz njih izlegle počinju se hraniti kad forzicija završi s cvjetanjem, a krajnici i trešnja počnu cvjetati.
Lisne uši i saće, pak, čekaju da pupoljci puknu, na kojima se mogu slobodno hraniti.
Na temelju ovih zapažanja čak su razvijeni i kalendari zaštite bilja koji pokazuju kada se primjenjuju posebni pripravci (npr. U fazi ružičastog pupoljka).