Ove male životinje često se nalaze u vrtovima, a ponekad i u kućama. Objašnjavamo mogu li nam stonoge i odojci naškoditi, treba li ih zbrinuti i kako to učiniti.
Često intuitivno nazivamo stonoge (stonoge), zapravo obdarene vrlo brojnim nogama (mogu imati i nekoliko stotina). U međuvremenu prave stonoge uopće nemaju stotinu nogu, već samo skromnih 7 parova! Jednako kao i srodni s njima odojci.
Često vidimo stonoge i prasad, ali ne znamo uvijek njihova imena. Osim toga, često ih zamjenjujemo za insekte koji to uopće nisu. Oni su školjkaši, pa su bliže npr. rakovima nego mravima. Pripadaju manjini rakova koji žive na kopnu. Najčešće vrste su zidana stonoga (Oniscus asellus) i grubo prasad (Porcellio scaber), i običnog praščića (Trachelipus rathkii). Slične su im i loptice i skulice, koje imaju sjajnija tijela, a kad su zabrinute, sklupčaju se u tijesnu kuglu. Stonoge i prasad to ne mogu.
Kako izgleda stonoga i praščić
Stonoge i prasad mogu se povezati sa životinjama iz vrlo daleke prošlosti, izgledaju kao živi fosili. Tijelo im je prekriveno spljoštenim oklopom sastavljenim od nekoliko segmenata. Kod stonoga je smeđe ili sive boje sa svjetlijim mrljama, kod prasadi - smeđe -sive ili sive boje s plavkastim nijansama, može biti i pjegava. Osim spomenutih 14 nogu, koje se jedva vide ispod podnožja, obje životinje imaju i segmentirane antene (ponekad izgledaju slomljene na nekoliko mjesta). Glava je slabo izražena, a cijelo tijelo jajoliko, spljoštenog oblika.
I stonoge i prasad su mali. Stonoge su dugačke 16-18 mm (i široke 6-10 mm), odojci-najčešće dugi oko 12-16 mm. Najčešća duljina je oko 1 cm.
Ovi su rakovi slični ne samo po strukturi nego i po načinu života pa se ne moramo previše brinuti oko njihovog razlikovanja. Teoretski, u vrtu imamo veće šanse susresti prasad, u podrumima kuća - stonoge, no obje se vrste često pojavljuju zajedno.
Odojci i stonoge u vrtu
Ako u vrtu imamo kamenje ili lonce koji stoje, na primjer, na terasi, obično je dovoljno podići ih da vidite nekoliko tih stvorenja koja panično pokušavaju pobjeći i negdje se sakriti. Stonoge i prasad najčešće se nalaze na tamnim i vlažnim mjestima. Sunce im definitivno nije saveznik - njihova tijela vrlo brzo gube vodu, a životinje umiru dok se suše. Zato hrane se noćuponekad se mogu naći i danju, ali samo ako je svježe i vlažno. Drugačija je situacija s pojedincima koji žive, primjerice, u podrumima. U mračnim, vlažnim i hladnim uvjetima, uvjeti su povoljni većinu vremena, barem dok ne upalimo svjetla.
Pazite na njih: vlasac - insekti koji će uništiti ljiljane, đurđevak i vlasac. Kako se boriti protiv njih
Jesu li stonoge i odojci štetnici?
Ove se životinje prvenstveno hrane mrtve organske tvari - jedu mrtve, trule biljke, trulo drvo, ponekad mrtve, male životinje. Mogu se pronaći u kompostu. Ova aktivnost stonoga ili prasadi korisna je za okoliš, uključujući - naš vrt. Zahvaljujući njima, kompost se brže obrađuje i tlo se obogaćuje organskim tvarima. Također je važno da stonoge i prasad uklanjaju teške metale sa podloge (nakupljaju se u tijelu).
Međutim, može se dogoditi, osobito kad ima mnogo stonoga ili prasadi, da će posegnuti i za uzgojem biljaka. Tada mogu gristi rupe u lišću, gristi korijenje ili izbojke. Međutim, takva se situacija rijetko događa i radije se o hrani drugog izbora, a gubici biljaka su minimalni.
Vidimo li ove rakove u blizini umiruće biljke, njihova će prisutnost biti problem, a ne uzrok problema. Doći će "očistiti" i pojesti fragmente koji već počinju trunuti (odojci to mirišu) ili su oštećeni. Umjesto da odmah okrivljujete stonoge ili prasad, vrijedi razmotriti koji su drugi uzroci umiranja biljaka.
Također pročitajte: Krijesnice u vrtu - koji su to insekti i zašto sjaje
Stoga je vrijedno promatrati vrtnu populaciju, ali nema razloga za ubijanje ovih životinja. Više njih je dobro nego šteta. Stonoge i prasad imaju i prirodne neprijatelje - jedu se npr. pticama, ježevima, kao i žabama i krastačama. Ako u našem vrtu postoji ekološka ravnoteža, kuga stonoga ili prasadi neće nam prijetiti.
Nezaštićene stonoge i prasad bježe i pokušavaju se negdje sakriti.
Prasad i stonoge u loncima
Odojci i stonoge u lončanicama mogu predstavljati problem. Ako su ljeti stajali na terasi, a zimi ih nosimo kući (ili hladnu prostoriju), može se dogoditi da i prasad ponesemo sa sobom. Zarobljena u loncu i lišena druge hrane, tada može izgristi biljku. Prilikom uzimanja lonaca provjerimo ima li pod njima ili u njima stanara. Ako kasnije vidimo odojka u loncu, pokušajte ga uloviti (npr. Uhvatiti u papirnatu šalicu) i iznijeti u vrt ili u neke šikare.
Stonoge i prasad kod kuće - kako ih se riješiti
Također se može dogoditi da se te životinje pojave kod kuće. Podrumi su dom stonogama, a u njima se mogu pojaviti i odojci (osobito prije zime, iako tamo neće uvijek tražiti sklonište). Ako se u kući pojavi više stonoga i prasadi, to može biti problem. Neće uzrokovati izravnu štetu, niti su opasne za ljude, ali njihova prisutnost nije ugodna. Prije svega, vrijedi ih pokušati "iseliti". Položite vlažne novine ili karton (nekoliko slojeva) koji će ih privući. Izvedimo ih onda iz kuće. U krajnjem slučaju možete koristiti i kontaktne insekticide.
Međutim, vrijedi razmisliti zašto su ti rakovi odabrali našu kuću ili stan. Iako je prisutnost stonoga u podrumima u određenoj mjeri normalna, njihova pojava u stambenim prostorijama može ukazivati na probleme. Također se radi i o svemu visoka vlažnostkoja je nezdrava i uzrokuje rast gljivica i plijesni - a one su mnogo štetnije od stonoga. S druge strane, vlaga u kući najčešće je uzrokovana problemima ventilacije.
Pa pobrinimo se poboljšanje uvjeta (učinkovita ventilacija, suši zrak, viša temperatura) i o reda, osobito u raznim mračnim kutcima, na primjer iza ormara u kojima stonoge i prasad nalaze hranu i imaju povoljne uvjete. Na suhim, čistim i svijetlim mjestima ti rakovi neće biti ugosćeni.
S lijeve strane grubo prase, u sredini kamena stonoga. Obje mogu biti različitih veličina i boja, ovisno o dobi, spolu i individualnim karakteristikama.