Trenutna moda kulinarskih novotarija učinila nas je otvorenijima za dosad nepoznate okuse i kod nas malo popularno voće i povrće. Neki od njih, unatoč svom bizarnom izgledu, mogu biti vrlo ukusni i vrijedni, a njihov egzotični pedigre ne isključuje mogućnost rasta u vrtu. Takve povrtne zanimljivosti uključuju, između ostalog, jestivu bamiju koja potječe iz Afrike.
Pogledaj galeriju (9 fotografija)Bamija pripada obitelji sljezova, a jestivi dio su duguljasti, zeleni plodovi, nalik velikim čili papričicama. Debela, mesnata koža koja ih prekriva je bez sjaja i malo dlakava, a kada se prereže, poprima oblik zvijezde s vidljivim kremastim sjemenkama iznutra.
Kakav je okus bamije (sljez) i za što je koristiti?
Bamija također ima neobičan, zanimljiv okus, pomalo podsjeća na mahune, tikvice ili patlidžane. Savršena je za kuhanje, prženje (npr. u tijestu za palačinke u dubokoj masnoći), mariniranje i zamrzavanje (nakon kratkog blanširanja). Izvrsnog je okusa u kombinaciji s rajčicama, češnjakom, začinskim biljem i aromatičnim azijskim začinima (npr. curry).
Ljepljiva, sluzava tvar koja se nalazi unutar ploda bamije omogućuje zgušnjavanje umaka, juha i variva bez upotrebe brašna ili krupice. Bamiju možemo susresti prvenstveno u istočnjačkoj kuhinji, ali ništa ne stoji na putu da s njom eksperimentiramo i pokušamo je uvesti u naša domaća jela.
Ako vam se ne sviđa masna konzistencija, možete probati pržiti bamiju u dubokom ulju ili je začiniti limunovim sokom tijekom kuhanja.Nakon prženja jestive su i sjemenke biljke koje mogu biti zanimljiva zamjena za kavu ili dodatak salati. Unatoč svom neobičnom izgledu, bamija zaslužuje pažnju ne samo zbog svog zanimljivog okusa, već i zbog svojih posebnih svojstava.
" Pročitajte također: Kako uzgojiti krastavce bez kemikalija"
Svojstva bamije
Bamija je vrlo niskokalorično povrće, jer sadrži puno vode, ali je istovremeno bogata vlaknima, sluzima, folnom kiselinom, mineralima i vitaminom C. Njena konzumacija pomaže kod probavnih problema tegobe, ublažava zatvor, snižava kolesterol, pomaže u kontroli razine šećera u krvi te pozitivno utječe na stanje kose, kože i noktiju. Nažalost, iako je bamija vrlo zanimljivo i vrijedno povrće, ona je i zahtjevna, pa su mogućnosti njenog uzgoja kod nas prilično ograničene.
Kako uzgajati bamiju?
Najveća poteškoća je biljci osigurati odgovarajuće toplinske uvjete, jer je bamija izrazito termofilna.Zbog toga ju treba uzgajati sezonski (kao jednogodišnju biljku) i uglavnom pod pokrovom (u zemlju se može saditi tek krajem svibnja, a njezin uzgoj ima šanse za uspjeh samo tijekom toplog, sunčanog ljeta) . Trebate joj osigurati i dosta prostora, jer u dobrim uvjetima može narasti i do 1-2 metra visine, jako se razgranavši (ako je potrebno, možete joj ukloniti neke izdanke).
Kako i priliči afričkom došljaku, osim topline, bamija očekuje i puno sunca, pa je ne treba saditi u sjeni viših biljaka ili zidova zgrade. Prilikom sjetve sjemena biljke također moramo uzeti u obzir činjenicu da ono slabo klija i zahtijeva dosta visoku temperaturu (cca. 18-20°C) za klijanje.
Biljka ne voli presađivanje, pa je najbolje njezino sjeme odmah staviti u male posude i posaditi na stalno mjesto zajedno s korijenskom balom. Najbolje je izdvojiti plodne, propusne, umjereno vlažne, bez parazita (npr.nematode) i tlo koje se brzo zagrijava s neutralnim ili blago kiselim pH. Kako bi se spriječio rast korova i prekomjerno isparavanje vode, supstrat se može malčirati tamnom vunom.
Plodovi se pojavljuju nakon otprilike 1,5 mjeseca od sjetve i razvijaju se nekoliko tjedana. Dobrom prinosu pogoduje sustavno, uzastopno sakupljanje mahuna (kada dosegnu oko 7 cm duljine), što omogućuje biljci da zametne više plodova. Prilikom berbe mahuna vrijedi zaštititi kožu ruku rukavicama, jer dlačice koje prekrivaju kožu povrća kod nekih ljudi mogu izazvati iritaciju, peckanje ili svrbež kože.
