Neki vjeruju da matica nema uboda. Pa, ima, ali koristi ga samo kad joj na putu stane druga kraljica majka. Pišemo o onome što možda niste znali o životu pčele u gradu.
Izumiranje pčela nije samo beznačajan problem za pčelare. Njihovo izumiranje može ugroziti postojanje naše civilizacije. Albert Einstein rekao je da bi ljudi, kada je posljednja pčela umrla, živjeli na Zemlji samo još 4 godine. I bio je u pravu, a njegove riječi su dobile posebno značenje u proljeće 2013. godine. Tada, u ožujku, vani je bilo 15 stupnjeva mraza. Oni su uzrokovali da se pčele gotovo masovno smrzavaju. Neki stručnjaci tvrde da pčele počinju izumirati i da se taj proces neće obrnuti. Moramo biti svjesni važnosti pčela u ekosustavu. Više od 84 posto biljnih vrsta koje se uzgajaju u Europi ovise o oprašivanju pčela.
Zanimanje za pčele
Prošle su 3 godine i sve se više ljudi zanima za pčele. Ima i onih koji govore o svojevrsnoj renesansi ovog žanra. Uzgoj pčela, također, a možda i prije svega u gradovima, dobiva na važnosti. Mnogi su ljudi nedavno osnovali pčelinjak ili to namjeravaju učiniti uskoro, u proljeće.
Odluka o uzgoju pčela je na općini
No, na komuni je da li će pčelar u gradu moći voditi košnice. To je zato što općine odlučuju mogu li se pčelinjaci voditi u gradu. Takav je zakon. Svaki grad ima posebne propise po tom pitanju. Odabrani gradovi dopuštaju uzgoj pčela. I drugi, ali pod uvjetom da će, na primjer, košnice biti smještene najmanje jedan kilometar od stambenih zgrada (uključujući stambene blokove u stambenim naseljima). Postoje i gradovi koji zabranjuju uzgoj pčela. Zapravo, čak ni kokoši, zečevi ili druge domaće životinje ne mogu se držati.
Neki su pčelari, kako bi zaobišli zabrane, postavili košnice na teško vidljivim mjestima na svom privatnom zemljištu, čak i odvojene visokom živicom od ulice. Međutim, nemoguće je ne primijetiti desetke tisuća pčela, a tada je lako upasti u nevolje.
Vrijedna kao pčela
Pčele su korisni insekti i ne morate nikoga u to uvjeravati. - Oko 80 posto cvjetova oprašuju pčele - kaže Jarosław Mikietyński, vrtlar Botaničkog vrta Sveučilišta Kazimierz Wielki u Bydgoszczu. - Preostale biljke oprašuju se vjetrom. Ako pčela ne dođe u biljku, neće se oprašiti. Zbog toga neće nastati plod.
Ovdje pčele sakupljaju najviše peludi i nektara
- Pčela ne skuplja pelud i nektar za ljude, već za sebe - dodaje Mikietyński. “Ono što sakupi tretira kao hranu za sebe i svoje ličinke. Pčele, među ostalim, sakupljaju najviše peludi i nektara od uljane repice, lipe, bagrema, tj. bagrema, nevena, divljeg kestena, javora ili crocusa. To su biljke koje se često mogu naći u gradu. Međutim, kaže se da bi pčela trebala odletjeti do biljaka po pelud i nektar ne više od 2 kilometra. To je zato što se, ako mora nastaviti, brzo umara. Više nije tako učinkovito.
Također pročitajte: Biljke meda u vrtu kao pomoć pčelama
Košnice grade ljudi (u prirodnom staništu, npr. U kori trulog drveća, stvaraju se prirodne košnice, tj. Košnice). U košnici živi roj od oko 40.000 pčela. Naravno, ima ih više u većim košnicama, čak 80.000. U manjim košnicama ima približno 20.000 pčela.
Hijerarhija u ul
Samo je jedna kraljica majka. - Obično dolazi iz posebnog uzgoja, veći je od ostalih pčela i živi do 6 godina - ističe vrtlar. - Njeni podanici, radnici, žive od 30 do 33 dana. Pčele tzv jesen, međutim, žive do 9 mjeseci. Dronovi, s druge strane, žive oko 3 mjeseca. Nakon razmnožavanja, tj. Oplodnje matice, oni umiru.
Opasnost po pčele
Najveći neprijatelj pčela je stršljen. Pčele ga mogu neutralizirati. Okružuju ga, tvoreći loptu. Stršljen je stjeran u kut. Nema se što disati jer do njega ne može doći zrak. U grebenu razvija 45 stupnjeva Celzijusa. Visoka temperatura ubija stršljene.
Ne samo da stršljen šteti pčelama. Još ih opasnosti čeka u gradovima. - Na primjer, varooza parazita - naglašava vrtlar. - To je bolest uzrokovana grinjama. Ako napadnu pčele, pčele će umrijeti bez ljudske pomoći.
Mobilna telefonija također ometa pčele u gradu. - Zbog niskih frekvencija pčele gube orijentaciju u zraku - nastavlja naš stručnjak. - Događa se da pčela zbuni košnicu. Kad odleti u drugu košnicu, stanovnici te košnice prepoznat će da ona ne pripada njima. Ubit će je.
Druga prijetnja je afrička pčela. Ova je pčela donesena u Poljsku jer je trebala biti pčela učinkovitija od naše vrste. Pokazalo se da je afrička pčela ubojica. Kraljica Majka je spremna za napad. Može se uvući u drugu košnicu ako u njoj osjeti slabiju kraljicu i ubije je.
Spaljivanje trave također ubija pčele. - Na taj način, bumbari koji ostaju u rupama u zemlji, ispod trave, gube živote - objašnjava Mikietyński. - Umiru i crvene mason pčele koje zauzimaju mjesto u slamkama.
Pomoć u osnivanju pčelinjaka
Kako pčele ne bi ginule tako masovno, osnivaju se tvrtke koje … brinu o pčelama. Ljudi koji započinju svoju avanturu s industrijom pomažu u postavljanju pčelinjaka, čak i u gradovima. Savjetovat će je li bolje postaviti košnicu na krov, ispod stabla ili na terasu. Objasnit će koja oprema treba biti u svakoj košnici, kako kontrolirati i postupati s pčelama. Također će vam reći kako sakupljati med.
Institut za industrijski dizajn u Varšavi organizirao je natječaj Good Design. To je natjecanje za najbolje osmišljene poljske proizvode i usluge. Nagradu je, između ostalih, primio i Pčelarska kuća iz Mazovije, osnivanje gradskih pčelinjaka.