Kada sadite povrće u svom vrtu, pravite mu društvo
Uzgoj biljaka je isplativ posao, ali i zahtjevan i dugotrajan. Želimo li u vrtu imati zdrave, robusne i lijepe biljke, moramo ih pažljivo njegovati, vodeći računa o njihovim potrebama. Jedan od podcijenjenih čimbenika koji utječu na uspjeh usjeva je pravilno susjedstvo biljaka.
Kao i kod ljudi, u svijetu biljaka postoje specifične sklonosti i antipatije poznate kao alelopatija, što vrijedi zapamtiti kada planirate sadnju. Uzgoj koji uzima u obzir ove odnose naziva se međuusjev i odnosi se prvenstveno na usjeve (voće i povrće), jer su one za nas najvrjednije.
Pridržavanjem pravila vezanih uz međuusjeve možemo učinkovito smanjiti pojavu bolesti i štetnika, utjecati na bujniji rast biljaka i poboljšati njihov prinos. Međutim, ako zanemarimo ova pravila, možemo dovesti do pojave više bolesti i štetnika te do inhibicije rasta i razvoja biljaka, npr.:
- kupus i rotkvica posađeni pored rajčice, odgađaju cvatnju,
- luk ograničava rast tik graha,
- orah inhibira rast većine biljaka.
Grunt je dobro susjedstvo - posadite ove biljke zajedno
Želimo li smanjiti pojavu bolesti i štetnika u vrtu trebamo saditi:
- bosiljak i krastavac (bosiljak ih štiti od pepelnice),
- luk i jagode (smanjuju rizik od razvoja sive plijesni),
- luk ili poriluk i mrkva (luk tjera mrkvin moljac, a mrkva lukov moljac),
- celer i kupusnjače (celer štiti kupus od bijelog kupusa),
- senf i grašak (senf smanjuje pojavu zlatica graha),
- tagetes i korjenasto povrće (taget smanjuje broj nematoda).
Neke biljke posađene u njihovom susjedstvu također potiču rast i razvoj (npr. mrkva potiče rast poriluka) pa čak i poboljšavaju okus voća (npr. peršin poboljšava okus rajčice, kopar okus luka i graška).Ostali primjeri dobrosusjedstva uključuju:
- cikla i luk, kopar, rotkvica, krastavac ili celer;
- rajčica, češnjak i bosiljak;
- celer i grašak, grah;
- zelena salata i celer, kopar i rotkvica;
- luk i zelena salata, mažuran i peršin;
- kelj i grah, celer, kadulja i kopar;
- peršin i celer i cikla;
- grah i krastavac i rotkvica;
- mrkva i zelena salata, luk, poriluk i rajčica;
- mahunarke (npr. grah) i tikvice (npr. krastavac);
- češnjak i rajčice
- krastavci, mrkva i cikla;
- krumpir i kupus, špinat i grah;
- špinat i rotkvica;
- bundeva i nasturtium i grah.
Također vrijedi zapamtiti da se kultivirane biljke od bolesti i štetnika mogu zaštititi zahvaljujući blizini začinskog bilja. I tako:
- aroma kopra tjera nametnike mrkve, zelene salate, luka i krastavaca,
- bosiljak smanjuje razvoj pepelnice,
- čubar tjera lisne uši, a menta mrave i kupusnjače (npr. kupusni bjelanjak).
Neprikladno društvo - bolje izbjegavati ove kombinacije biljaka
Prilikom planiranja uzgoja biljaka, također treba imati na umu da neke vrste negativno utječu jedna na drugu. Njihovi podzemni organi izlučuju kemijske spojeve u tlo koji inhibiraju rast i razvoj drugih biljaka, ometaju klijanje sjemena i potiču deformacije, a biljke koje su posredni domaćini štetnicima i bolestima privlače ih na uzgoj usjeva.
Zbog toga je bolje ne saditi biljke iz iste botaničke porodice jednu pored druge, npr. rajčicu i papriku, jer će štetnici koji napadaju jednu vrstu brže prijeći na drugu.
Provjerite i: Koje kombinacije ukrasnog bilja izbjegavati. Imaju različite zahtjeve i stvarat će probleme
Druge nepovoljne kombinacije su:
- mrkva i kupusnjače,
- zelena salata i peršin,
- grašak i lukovičasto povrće,
- krumpir i krastavci i rajčice.
Također je važno redovito plijeviti usjeve jer su samonikle biljke često posredni domaćini štetočinama i bolestima odgovornim za oštećenja vrtnih biljaka (npr. čobanica je domaćin štetnika kupusnjače, dok je borovica domaćin gljivice uzročnika kruške hrđa).