Koje biljke saditi zajedno, a koje kombinacije izbjegavati? Ne bi sve povrće trebalo rasti jedno uz drugo. Provjerite i uživajte u berbi

Sadržaj:

Anonim

Kada sadite povrće u svom vrtu, pravite mu društvo

Uzgoj biljaka je isplativ posao, ali i zahtjevan i dugotrajan. Želimo li u vrtu imati zdrave, robusne i lijepe biljke, moramo ih pažljivo njegovati, vodeći računa o njihovim potrebama. Jedan od podcijenjenih čimbenika koji utječu na uspjeh usjeva je pravilno susjedstvo biljaka.

Kao i kod ljudi, u svijetu biljaka postoje specifične sklonosti i antipatije poznate kao alelopatija, što vrijedi zapamtiti kada planirate sadnju. Uzgoj koji uzima u obzir ove odnose naziva se međuusjev i odnosi se prvenstveno na usjeve (voće i povrće), jer su one za nas najvrjednije.

Pridržavanjem pravila vezanih uz međuusjeve možemo učinkovito smanjiti pojavu bolesti i štetnika, utjecati na bujniji rast biljaka i poboljšati njihov prinos. Međutim, ako zanemarimo ova pravila, možemo dovesti do pojave više bolesti i štetnika te do inhibicije rasta i razvoja biljaka, npr.:

  • kupus i rotkvica posađeni pored rajčice, odgađaju cvatnju,
  • luk ograničava rast tik graha,
  • orah inhibira rast većine biljaka.

Grunt je dobro susjedstvo - posadite ove biljke zajedno

Želimo li smanjiti pojavu bolesti i štetnika u vrtu trebamo saditi:

  • bosiljak i krastavac (bosiljak ih štiti od pepelnice),
  • luk i jagode (smanjuju rizik od razvoja sive plijesni),
  • luk ili poriluk i mrkva (luk tjera mrkvin moljac, a mrkva lukov moljac),
  • celer i kupusnjače (celer štiti kupus od bijelog kupusa),
  • senf i grašak (senf smanjuje pojavu zlatica graha),
  • tagetes i korjenasto povrće (taget smanjuje broj nematoda).

Neke biljke posađene u njihovom susjedstvu također potiču rast i razvoj (npr. mrkva potiče rast poriluka) pa čak i poboljšavaju okus voća (npr. peršin poboljšava okus rajčice, kopar okus luka i graška).Ostali primjeri dobrosusjedstva uključuju:

  • cikla i luk, kopar, rotkvica, krastavac ili celer;
  • rajčica, češnjak i bosiljak;
  • celer i grašak, grah;
  • zelena salata i celer, kopar i rotkvica;
  • luk i zelena salata, mažuran i peršin;
  • kelj i grah, celer, kadulja i kopar;
  • peršin i celer i cikla;
  • grah i krastavac i rotkvica;
  • mrkva i zelena salata, luk, poriluk i rajčica;
  • mahunarke (npr. grah) i tikvice (npr. krastavac);
  • češnjak i rajčice
  • krastavci, mrkva i cikla;
  • krumpir i kupus, špinat i grah;
  • špinat i rotkvica;
  • bundeva i nasturtium i grah.

Također vrijedi zapamtiti da se kultivirane biljke od bolesti i štetnika mogu zaštititi zahvaljujući blizini začinskog bilja. I tako:

  • aroma kopra tjera nametnike mrkve, zelene salate, luka i krastavaca,
  • bosiljak smanjuje razvoj pepelnice,
  • čubar tjera lisne uši, a menta mrave i kupusnjače (npr. kupusni bjelanjak).

Neprikladno društvo - bolje izbjegavati ove kombinacije biljaka

Prilikom planiranja uzgoja biljaka, također treba imati na umu da neke vrste negativno utječu jedna na drugu. Njihovi podzemni organi izlučuju kemijske spojeve u tlo koji inhibiraju rast i razvoj drugih biljaka, ometaju klijanje sjemena i potiču deformacije, a biljke koje su posredni domaćini štetnicima i bolestima privlače ih na uzgoj usjeva.

Zbog toga je bolje ne saditi biljke iz iste botaničke porodice jednu pored druge, npr. rajčicu i papriku, jer će štetnici koji napadaju jednu vrstu brže prijeći na drugu.

Provjerite i: Koje kombinacije ukrasnog bilja izbjegavati. Imaju različite zahtjeve i stvarat će probleme

Druge nepovoljne kombinacije su:

  • mrkva i kupusnjače,
  • zelena salata i peršin,
  • grašak i lukovičasto povrće,
  • krumpir i krastavci i rajčice.

Također je važno redovito plijeviti usjeve jer su samonikle biljke često posredni domaćini štetočinama i bolestima odgovornim za oštećenja vrtnih biljaka (npr. čobanica je domaćin štetnika kupusnjače, dok je borovica domaćin gljivice uzročnika kruške hrđa).