Biljke umorne od duge zime, počinju intenzivan rast u proljeće i imaju veliku potražnju za hranjivim tvarima. Međutim, ne mogu ih uvijek uzeti iz podloge u dovoljnim količinama, jer su neke od njih već iskorištene u prethodnoj sezoni, a neke su isprane.
Proljetna gnojidba ukratko
Proljetna gnojidba vrtnih biljaka je vrsta prihrane. Koriste se kada organska i mineralna gnojiva nisu primijenjena u jesen te kod gnojiva čiji se sastojci brzo ispiru iz tla (dušična gnojiva).
Organska gnojiva u vrtu se mogu koristiti od početka ožujka.
S druge strane, s mineralnom gnojidbom u ukrasnom vrtu počinjemo u rano proljeće, nakon odmrzavanja tla (ožujak-travanj). Ovdje naravno puno ovisi o vremenskim prilikama, jer sve češće tlo uopće nije zaleđeno.
U povrtnjaku neka mineralna gnojiva dajemo neposredno prije sjetve (oko 2-3 tjedna - dušik u obliku amonija, npr. amonijev sulfat i amid, npr. urea), a neka nakon početka vegetacije sezone, jer se brzo ispiru (dušik u obliku nitrata, npr. kalijev nitrat).
Koja gnojiva u rano proljeće?
Prva gnojiva koja bismo trebali koristiti u vrtu u ovo vrijeme su prirodna gnojiva (osušeni stajnjak ili kompost). Organske tvari sadržane u njima biljkama osiguravaju mnoga vrijedna hranjiva koja se ne mogu naći u umjetnim gnojivima. Tretman također poboljšava strukturu supstrata i pozitivno utječe na svojstva vode i zraka.
Nažalost, hranjiva sadržana u organskim gnojivima biljke mogu samo djelomično iskoristiti u prvoj godini (do 50%), pa je potrebno nedostajuće sastojke nadoknaditi mineralnom gnojidbom. Međutim, prije nego što to učinimo, trebali bismo provjeriti sastav supstrata.
Prije svega - provjerite kvalitetu tla
Ako imamo priliku, možemo dati uzorak tla na kemijsku analizu, ali ako ne možemo napraviti takav test, potražimo biljke indikatore. To uključuje brzorastuće samonikle biljke koje preferiraju tla specifičnog sastava. Zahvaljujući njima možemo približno odrediti je li supstrat bogat dušikom (prisutnost koprive, koprive, bazge, matičnjaka) ili ga je potrebno prihraniti ovim sastojkom mineralnim gnojivom (prisutnost trputca, vrijeska, bijela djetelina).
Na isti način možemo procijeniti i sadržaj kalcija u tlu (vapnenačka tla preferiraju ševaš, poljsku gorušicu i mak, a kalcijem siromašna kamilice, različke i poljske ljubičice), kao i prisutnost fosfora i kalija (velika količina fosfora i kalija odgovara livadskoj travi i bijeloj djetelini, mala količina ovih sastojaka dobra je za travnatu travu, livadu i običnu savijaču).
Proljetna mineralna gnojiva
Kad smo početno procijenili sastav tla, možemo krenuti s prihranom biljaka mineralnim gnojivima, čime im osiguravamo tri osnovna hranjiva, a to su kalij, fosfor i dušik (oznaka: K, P, N).
Treba zapamtiti da se prva dva elementa daju jednokratno u punoj dozi, dok se dušik dijeli na pola i daje u razmaku od nekoliko tjedana, jer se lako ispira u dublje slojeve supstrata. Ovisno o vrsti, biljke imaju različite potrebe za hranjivim tvarima.
Gnojiva za ukrasni vrt
U ukrasnom vrtu u kojem mnoge biljne vrste rastu jedna pored druge, isplati se koristiti složena gnojiva koja sadrže uravnotežen skup mikro i makroelemenata (npr. Fructus gardener, Florovit, Azofoska) ili složena gnojiva s produljenim djelovanjem (npr. Osmocote , Osmovit ).
Treba zapamtiti da najveću potražnju za hranjivim tvarima imaju božuri, vrtne hortenzije, suncokreti, perunike, karanfili, gladiole i dalije, a znatno manje bergenije, nasturtium, lavanda, amarant i matija.
Napomena: za neke biljke vrijedi koristiti specijalizirana gnojiva, npr. za acidofilne biljke ili hortenzije. Oni će osigurati pravilno uravnotežene sastojke koji će ne samo hraniti biljke, već i pozitivno utjecati na reakciju tla.
Gnojiva za povrtnjak
U povrtnjaku odabiremo vrstu gnojiva kako prema zahtjevima biljke tako i prema vrsti tla. Obično gnojimo tlo prije sjetve punom dozom fosfornih i kalijevih gnojiva te pola doze dušičnih gnojiva i prihranjujemo (tijekom vegetacije) preostalom dozom dušičnih gnojiva.
Napomena: Također moramo zapamtiti da na teškim tlima koristimo manje doze gnojiva, a na lakšim veće doze.
Za ishranu biljaka povrća uglavnom koristimo gnojiva kao što su amonijev nitrat (N), superfosfat (P) i kalijev sulfat (K). Najveća doza mora se dodijeliti biljkama s visokim prehrambenim zahtjevima, npr. krastavac, bundeva, rajčica, kupus, cvjetača, paprika i celer (cca.140g/10m² N, 60g/10m² P, 170g/10m²K), a najmanji za biljke s malom potrebom za gnojidbom, npr. rotkvica, grašak, salata ili špinat (cca. 40g/10m² N, 20g/10m² P, 120g/10m² K ) .