Irisi (perunike) su popularno i omiljeno cvijeće. Ipak, najčešće vezujemo samo jednu vrstu, a to je bradata perunika. Međutim, ove biljke imaju mnogo više vrsta i sorti. Razlikuju se po boji, veličini i vremenu cvatnje. Istražite svijet perunika.
Irisi od rizoma i luka
Irise možemo podijeliti u dvije velike skupine, ovisno o tome kako izgledaju njihovi podzemni dijelovi. Riječ je o rizomskim perunikama u koje spadaju, primjerice, popularne bradate perunike, te sibirske i žute perunike. Oni tvore podzemne, žitne rizome. Druga grupa su perunike luka, poput žilastih, nizozemskih i buharskih.
Irisi s cvjetovima poput duge
Irisi imaju mnogo vrsta, a mnoge od njih rastu samonikle u Europi. Također se javljaju u Poljskoj (npr. žuta, bezlisna, sibirska perunika), ali su najčešće u mediteranskoj regiji. Riječ "iris" na grčkom znači duga. Iris je također ime grčke božice ovog fenomena. Ovaj naziv se koristi od davnina. Kao što piše Dioskorid (grčko-rimski liječnik iz 1. stoljeća n. e.): "Iris je tako nazvan zbog svoje sličnosti s dugom na nebu."
Zapravo, cvjetovi različitih vrsta perunika svjetlucaju bojama, a čak i pojedinačni cvjetovi rijetko su ograničeni na jednu boju.Cvjetovi perunike imaju šest latica, od kojih su tri unutarnje uzdignute, a tri vanjske spuštene. Upravo su viseće često raznobojne i prekrivene raznim šarama, iako su kod nekih sorti sve obojene.
Svojstva i upotreba irisa
Trenutno se irisi prvenstveno povezuju s ukrasnim biljkama. Međutim, perunike imaju prilično bogatu povijest i zanimljiv raspon upotrebe.
Irisi za proizvodnju parfema
Rizomi perunike korišteni su za izradu parfema još 2100-1900 pr. na Kreti. Pronađeni su ostaci ulja irisa iz tog razdoblja. Podaci o korištenju rizoma perunike također se pojavljuju u nešto kasnijim zapisima iz mikenskih palača na grčkom kopnu (oko 1200. pr. Kr.). Iris parfemi su također bili popularni, na pr. u staroj Grčkoj i Rimu - o njima pišu npr. Teofrast i Plinije Stariji.
Korijen perunike potrebno je pravilno obraditi kako bi se dobila njegova aroma, koja je uz to najjača tek nakon nekoliko godina.U parfumeriji se koriste rizomi bradate perunike, kao i blijede perunike (Iris pallida) i Iris florentina. Miris podsjeća na aromu ljubičice.
Trenutno se rizomi i cvjetovi irisa koriste za bojenje i aromatiziranje određenih alkoholnih pića (npr. Bombay Sapphire gin).
Kozmetička i ljekovita svojstva irisa
Irisovo ulje se također koristi u kozmetici. Djela, među ostalim hidratizira, hrani, djeluje protiv akni i posvjetljuje ten.Rizomi nekih perunika također su se koristili u medicini. Njihova svojstva bila su cijenjena već u antici. Dioskorid ih je preporučivao na pr. za iskašljavanje, spavanje, kao i izvana za liječenje čireva i teško zacjeljujućih rana. Trenutno se koristi biljni lijek žuta, bradata i blijeda perunika. Imaju dosta široku primjenu - kod bolesti dišnih, probavnih, genitourinarnih, mišića i zglobova. No, morate biti oprezni i nemojte ih koristiti na svoju ruku, osobito žutu peruniku koja je u neodgovarajućim dozama otrovna.
Irisi u umjetnosti
Također valja znati da popularni izviđački ljiljan i stilizirani ljiljani, koji su se pojavljivali npr. u grbovima francuskih kraljeva (fleur-de-lis), uopće ne moraju biti ljiljani, ali predstava perunika. Ovaj se znak pojavljuje i u grbovima poljskih gradova, na pr. Bielsko-Biała (točnije - dio je grba Bielskog) i Nysa i nekoliko drugih.
Irisi su se pojavljivali i kao motiv u slikarstvu, npr. van Gogh, osim poznatih suncokreta, nije slikao ništa lošije perunike (slika ovog cvijeća na cvjetnoj gredici prodana je 1987. za 53,9 milijuna dolara).
Irisi za vrt: perunike s venama
Vinirane perunike (Iris reticulata) možda nisu baš impresivne, jer narastu do 15-20 cm visine, ali sami cvjetovi su relativno veliki. Njihova velika prednost je vrijeme cvatnje - cvatu već u ožujku, a ponekad i u veljači. Cvjetovi im izgledaju prekrasno – latice su u raznim nijansama plave ili ljubičaste, a donje su ukrašene kontrastnim uzorkom, najčešće žuto-bijelim, s gotovo crnim crtežom.
Vinirane perunike spadaju u lukove perunike. Sade se u jesen (nema potrebe okopavati ih svake godine). Moraju imati propusnu zemlju, po mogućnosti humusnu, koja će u proljeće biti vlažna (ako je proljeće suho, isplati se zalijevati). Ljeti pak tlo ne smije biti mokro, inače će lukovice istrunuti. Dobro rastu i na suncu iu djelomičnoj sjeni. Mogu se saditi ispod listopadnog drveća i grmlja. Kad uvenu, režemo cvijet, ali ostavljamo lišće da se osuši.
Vinirane perunike također se mogu uzgajati u posudama. U rano proljeće prodaju se već u cvatu.
Danford Iris
Slična perunikama s žilama je Danfordova perunika (Iris danfordiae). Također je mala i cvate u ožujku, ali ima intenzivno žute cvjetove s nježnim uzorkom na donjim laticama. Također je i iris luka i zahtjevi za uzgoj su isti kao i iris s žilama.
CC BY-SA 3.0 licenca
buharske perunike
Sljedeće možemo očekivati cvjetove buharskih perunika (Iris bucharica) koje cvjetaju krajem travnja i u svibnju. Imaju cvjetove s bijelim i žutim laticama ili samo žute, s tamnijim žilicama. Listovi su im prilično široki i rastu nasuprot cijelom dužinom stabljike. Narastu do cca 40 cm visine.
Buharske perunike moraju imati sunce, kao i plodno i nužno propusno tlo, po mogućnosti neutralne ili blago alkalne reakcije. To su šarenice luka koje su otporne na mraz, ali slabo podnose mokro tlo ljeti i zimi. Vole blago vlažno tlo samo u proljeće. Mogu se posaditi npr. uz sam zid kuće, ispod strehe krova, štiteći od izravne kiše (ovo je posebno važno kod težeg tla). Njihove se lukovice sade u jesen, isplati ih se iskopati i presaditi otprilike svake tri godine. Pazite da ne oštetite korijenje koje bi trebalo ostati na luku.
CC BY-SA 4.0 licenca
Niski irisi
Niska perunika (Iris pumila) je hibridna vrsta koja je između ostalog nastala u od grčke perunike (Iris attica) i bradate perunike. Niska je, jer naraste oko 15-20 cm. Izgleda kao minijaturni bradati iris. Cvjetovi imaju široke latice raznih boja (žute, plave, ljubičaste), često s tamnijim žilama i karakterističnim pojasom dlačica na donjim laticama. To je rizomska perunika, cvjeta u travnju-svibnju.
Niske perunike dobro rastu na suncu iu laganoj sjeni. Potrebno im je propusno tlo, inače prema njemu nemaju posebnih zahtjeva. Potpuno su otporne na mraz. Vrlo su pogodne za kamenjar (kao i druge niske vrste).
CC BY-SA 4.0 licenca
nizozemski irisi
Nizozemske perunike su skupina hibridnih sorti.Ovo su perunike od luka. Nizozemske perunike su srednje veličine - obično dosežu oko 40 cm visine, ali postoje i nešto više i niže sorte. Njihovi cvjetovi s tankim laticama mogu biti jednobojni ili raznobojni, kao i sa šarenim pjegama. Najčešće se nalaze u nijansama plave, ljubičaste, žute, bijele. Cvatu u svibnju i lipnju, ponekad u srpnju.
Ove perunike, kao i druge lukovičaste, moraju imati dobro drenirano, prilično plodno tlo. Lijepo cvate na sunčanim mjestima, ali iu djelomičnoj sjeni. Ostavite lišće da se osuši nakon cvatnje. Nisu potpuno otporne na mraz iu hladnijim krajevima vrijedi ih pokriti za zimu, npr. ogrtačima. Sade se u jesen.
Žuti irisi
Žuta perunika (Iris pseudacorus) raste samoniklo u Poljskoj. Naraste do 1 m visine i daje jarko žute cvjetove s tamnijim žilama na vanjskim (savijenim) laticama.Žuti iris je Higrofit je, što znači da voli vodu. U prirodi često raste uz bare, vodotoke, jarke i druga močvarna područja. U vrtu se isplati koristiti za sadnju jezerca. Mora imati mokro tlo. Osim toga, jednako dobro raste na suncu iu laganoj sjeni. Cvate od svibnja do srpnja (ovisno o uvjetima).
bradate perunike
Bradata perunika, poznata i kao njemačka Iris germanica, najimpresivnija je i najpopularnija perunika. Prirodno je križanje nekoliko vrsta koje rastu u mediteranskom bazenu (nastalo u davnim vremenima), a uzgojeno je dosta ukrasnih sorti koje se razlikuju po veličini i boji cvjetova.
Gate perunike narastu od 80 do oko 120 cm visine.Cvjetovi su im veliki i širokih latica, u raznim bojama, nijansama i njihovim kombinacijama. Vrlo često su dvobojne, a također i zasjenjene ili prugaste, s vidljivim crtežom živaca i sl.Latice mogu imati valovite rubove. Karakteristična značajka je tzv brada, tj. traka kratkih dlačica, obično žutih, koje rastu iz baze vanjskih latica. Mnoge vrste imaju ugodan miris.
Bradate perunike su rizomske biljke. Vole plodno i humusno tlo, koje mora biti propusno, jer im rizomi lako trunu. Vrlo je važno posaditi ih što pliće jer inače neće cvjetati. Vole sunce, ali najbolje je da je raspršeno i da je tlo vlažno (ali ne mokro!), pa ako nema kiše potrebno ih je zalijevati. Svakih nekoliko godina isplati ih se ponovno saditi jer rastu i prestaju cvjetati kad se zgusnu. Bradate perunike cvjetaju u svibnju i lipnju, ponekad u srpnju.
sibirske perunike
Sibirske perunike (Iris sibrica) također spadaju u samonikle biljke u Poljskoj (pod zaštitom su). Prilično su visoki (do 120 cm), ali imaju vitku naviku. Cvjetovi su im najčešće intenzivno plavi, sa šarenim šarama na vanjskim laticama.No, uzgojene su i sorte s cvjetovima u nijansama ljubičaste i bijele, kao i s dvostrukim i višestrukim cvjetovima.
Listovi sibirskih perunika dugi su i uski, tvore lijepe nakupine koje mogu nalikovati čuperku trave. Ovisno o sorti, sibirske perunike cvjetaju od svibnja/lipnja do srpnja/kolovoza.
Sibirske perunike su rizomatozne. Vole vlažnu zemlju, ali ne tako mokru kao žute perunike. Kad nema kiše, treba ih zalijevati. Mogu rasti na suncu ili u djelomičnoj sjeni, po mogućnosti u plodnom, humusnom tlu.
