Biljke koje se uzgajaju u vrtovima ili posudama bez odgovarajuće gnojidbe mogu patiti od pothranjenosti. Zapravo, u prirodi se jako dobro snalaze i mogu se brinuti same za sebe, no u vrtovima se uzgajaju u umjetno stvorenim uvjetima i obično u velikoj gustoći, zbog čega brzo crpe hranjive tvari iz tla koje treba sustavno nadopunjavati.
Međutim, ponekad tradicionalna gnojidba tla nije dovoljna iz različitih razloga i unatoč našim naporima, biljke počinju pokazivati simptome nedostatka hranjivih tvari (npr.kloroza). Takva situacija može biti rezultat nepravilna gnojidba, previsoka ili preniska temperatura, netočan pH tla, suša, jaka kiša ili brzi rast biljaka.
Kada koristiti folijarna gnojiva
Nedostatci hranjivih tvari često pate od m. biljke koje vole kiseline, rastu u supstratu s previsokim pH (npr. azaleje, rododendroni, hortenzije). Zbog neodgovarajućeg pH supstrata teže upijaju hranjive tvari iz tla, zbog čega im listovi postaju blijedi i bez sjaja, često s mramoriranim diskoloracijama vidljivim na površini plaka. U takvoj situaciji bit će korisno prskati složenim gnojivom koje sadrži skup potrebnih mikro i makro elemenata.
Simptomi žućenja iglica koji upućuju na nedostatak hranjivih tvari (obično magnezija), mogu se uočiti i kod crnogorice, čemu će pomoći i interventno prskanje gnojivom sa sastojkom koji nedostaje. Povrće također može manifestirati nutritivne nedostatke (npr.kalcij), koji se očituju npr. suhom vršnom truleži plodova rajčice. U takvoj situaciji dobro će biti prskanje pripravkom koji sadrži kalcij (npr. kalcijev nitrat).
Dakle, kada uočimo prve znakove slabosti na našim biljkama i isključimo infektivne uzroke problema, trebali bismo što prije primijeniti folijarnu gnojidbu. Zahvaljujući tome, hranjive tvari će prodrijeti u tkivo biljke mnogo brže nego kod gnojidbe tla i pomoći će joj da u kratkom vremenu vrati svoju dobru formu i zdrav izgled.
Foliarna gnojidba i tradicionalna gnojiva
Folijarna gnojidba je vrlo učinkovita, ali ne može zamijeniti tradicionalnu gnojidbu, jer većina biljaka nije prilagođena uzimati hranjiva preko lišća samo kroz korijen, pa će dugoročno takva prihrana biti ne samo nedostatna, nego čak i štetno.
Stoga je folijarna gnojidba samo privremeno rješenje, obično se tretira kao interventni tretman koji brzo poboljšava stanje biljaka.
Biljke koje preferiraju folijarnu gnojidbu
Izuzetak su neke biljke u posudama (npr. mnoge orhideje i paprati), koje preferiraju folijarnu gnojidbu nego zemlju. Folijarnom gnojidbom smanjuje se rizik od zaslanjivanja tla, a to je i prirodan način upijanja hranjivih tvari od strane epifita, odnosno uglavnom orhideja i bromelija, uključujući i popularnu šljokicu.
Na tržištu su dostupni pripravci za njihovo napajanje u obliku tzv. maglica gnojiva koja se može raspršiti po biljci.
Većina takvih pripravaka nudi se s dozatorom koji omogućuje prskanje biljaka i s donje strane listova (npr. maglica za gnojidbu za paprati ili "Green House" orhideje, regenerator ili gnojivo za tillandsije u spreju).
Kako primijeniti folijarna gnojiva i na što treba obratiti pažnju
Prilikom folijarne gnojidbe sobnih biljaka ne smijete prskati vrste s dlakavim listovima (npr. sup), jer one to ne vole.
Folijarno hranjenje vrtnih biljaka također podliježe određenim pravilima:
- Prskanje treba obaviti za oblačnih, bez kiše i umjereno toplih dana (cca 15-19°C), što omogućava duže zadržavanje pripravka na listovima i povećava njegovu učinkovitost.
- Za prskanje možete koristiti samo gnojiva čiji je proizvođač odobrio mogućnost folijarne primjene (npr. Florovit Universal ili protiv kloroze, Substral gnojivo za hortenzije Magicka Strength, Superplon K Target, Ekološko gnojivo za povrće Geolia, Ekolist Standard - Ekoplon). Urea se može koristiti i za folijarnu gnojidbu kao izvor dobro apsorbiranog dušika.
- Učestalost tretiranja i doza pripravka također mora biti u skladu s preporukama proizvođača (obično se koristi polovična doza gnojiva nego u slučaju gnojidbe tla), inače su biljke u opasnosti od i.a. opeklina lišća.