Uzgoj klica kod kuće zahtijeva malo strpljenja, ali bogatstvo okusa i zdravlje koje klice daju ne mogu se precijeniti. Savjetujemo kako sami uzgajati klice i koje biljke odabrati za klijanje.
Klice - riznica hranjivih tvari i okusa
Posljednjih godina kod nas postoji "moda" za zdravu prehranu i ostaje samo nadati se da ona nikada neće nestati. Za stanje našeg tijela, stalno izloženog apsorpciji velike količine toksina i iz okoliša (npr. Smog, ispušni plinovi automobila) i iz hrane (npr. Kemijski konzervansi), takav je trend vrlo dobra vijest.
Zato vrijedi iskoristiti svaku priliku da obogatimo svoje obroke zdravim, vrijednim proizvodima, u koje svakako spadaju i klice biljaka. Ovo sićušno sjeme biljaka ogromna je riznica mnogih vrijednih hranjivih tvari čija je probavljivost za naše tijelo općenito vrlo visoka.
Klice su izvrstan dodatak raznim salatama, salatama, svježem siru ili sendvičima (sirovi oblik je najzdraviji), iako se ponekad koriste i u prženim jelima, npr. Kineskoj kuhinji (klice graha mung). Mogu se kupiti gotove, zapakirane u posebne ladice, no one koje se same uzgoje bit će mnogo vrijednije. Dobiti ih nije teško, ali zahtijeva neko vrijeme i malo znanja.
Odabir sjemena za uzgoj klica
Prije svega, počnimo odabirom sjemena za pripremu klica. Ne možemo ih kupiti u vrtnoj tržnici ili drugoj trgovini sjemena, jer su namijenjene za sjetvu, često sadrže kemikalije, npr. U obliku sjemenskih preliva protiv bolesti ili štetočina. Također se ne biraju tako pažljivo kao oni namijenjeni konzumaciji.
Pa potražimo one posebne sjemena iz organskog uzgojapripremljen samo za klijanje. Najlakše ih je pronaći u trgovinama zdrave hrane, iako su ih nedavno pronašli i u vrtnim centrima. Neka sjemena kupljena u trgovini mogu se i proklijati (npr. Sjemenke suncokreta ili soje), sve dok nisu na bilo koji način obrađena (npr. Pečena ili posuta slastičarstvom). Međutim, takav pokušaj ne donosi uvijek očekivane rezultate.
Gotovo većina prehrambenih biljaka (npr. Suncokret, soja, grah, bundeva, potočarka, rotkvica, leća, brokula, lucerka), pa čak i žitarice (npr. Ječam, parzenica) pogodne su za klijanje, pod uvjetom da su zdrave i bez zagađivača (uglavnom kemijskih) ).
Upamtite da sjeme klica mora biti organsko - bez kemikalija koje se koriste za tretiranje sjemena namijenjenog tradicionalnoj sjetvi.
Kako uzgajati klice kod kuće - upute korak po korak
Uzgoj klica kod kuće nije težak, ali potrebno je malo vremena i pažnje.
Započinjemo prethodno namakanjem pripremljenog sjemena. Sipajte ih u staklenku ili drugu otvorenu posudu (važan je stalan pristup kisikom), prelijte mlakom, prokuhanom vodom (do približno ¼ visine posude, tako da sjemenke mogu nabubriti) i stavite ih na toplo, tamno mjesto otprilike dan (male sjemenke malo kraće - oko 7 sati).
Nakon tog vremena isperite ih na situ ili zavežite gazom preko staklenke i na taj način ispustite vodu iz sjemenki. Zatim ga vratite u spremnik i ostavite 4-6 dana. Za to vrijeme sjeme se mora isprati i temeljito ispustiti od viška vode čak i nekoliko puta dnevno kako bi se spriječilo nakupljanje nepoželjnih tvari koje mogu biti uzgajalište gljivica (npr. Plijesni) ili bakterija. Iz istog razloga, također ih je bolje postaviti na blago zasjenjeno mjesto nego na sunčanu prozorsku dasku.
Nakon tog razdoblja vrijedi klice temeljito isprati s ostataka ljuski i sjemena koje nije proklijalo. Da biste to učinili, stavite ih u zdjelu s mlakom vodom i ocijedite prljavštinu koja se nakupila na njezinoj površini.
Malo je lakše niknuti sitno sjeme (kreša, rotkvica ili lan), jer se u tu svrhu može upotrijebiti samo vlažan lignin namazan po tanjuru. Međutim, ne smije se dopustiti da se takva "podloga" osuši. Za klijanje možete koristiti i posebne posude dostupne u vrtnim centrima i trgovinama zdrave hrane. Omogućuju klijavim sjemenkama idealne uvjete vlage i kisika te uvelike olakšavaju cijeli proces. Spremne klice treba odmah upotrijebiti ili čuvati u hladnjaku najviše nekoliko dana.
Sitno sjeme može se klijati na vlažnom ligninu.
Koje vrste uzgajati kao klice
Za klijanje se najčešće koriste:
- potočarka - osigurava vlakna, kalij, vit. E, C, B i kalcij;
- soja ili druge mahunarke (grah, leća) - bogata vlaknima, vit. B, folna kiselina, cink, magnezij, kalcij, kalij;
- lucerna - to su uglavnom proteini i željezo, ali i vitamini (A, E i skupina B). Klice imaju blago orašast okus;
- brokula - sadrži, među ostalim, flavonoide protiv raka i tvari koje inhibiraju rast bakterija Helicobacter pylori, kao i vitamine (A, B, C), minerale (kalcij, magnezij, kalij, cink, fosfor, željezo), vlakna i proteini;
- rotkvica - uglavnom vitamini (A, B, C, E) i minerali (kalcij, magnezij, kalij, cink, fosfor, sumpor, mangan, bakar), kao i proteini i eterična ulja;
- suncokret i leća - puno vitamina (A, B, C, E, D, K) i minerala (kalcij, željezo, magnezij, kalij, cink, fosfor, sumpor, mangan, fluor, natrij, silicij, selen), kao i kao nezasićene masne kiseline, lecitin i bjelančevine.
Navedeni sastojci samo su dio velikog bogatstva klica, jer sadrže mnoge druge vrijedne tvari koje blagotvorno djeluju na stanje i zdravlje našeg tijela.