Vrt koji oživi u proljeće iznimno je lijep. Međutim, kako bi sljedećih mjeseci zadržala svoju ljepotu, potrebna je pažljiva njega. Jedan od najvažnijih tretmana njege koji moramo u njoj izvesti je proljetna gnojidba.
Biljke, umorne od duge zime, počinju intenzivan rast u proljeće i imaju veliku potrebu za hranjivim tvarima. Međutim, ne mogu ih uvijek vaditi iz zemlje u dovoljnoj količini, jer su neki od njih već korišteni u prethodnoj sezoni, a neki su isprani.
Ukratko o proljetnoj gnojidbi
Proljetna gnojidba hortikulturnih biljaka vrsta je dopunske gnojidbe. Koriste se kada u jesen nisu primijenjena organska i mineralna gnojiva te u slučaju gnojiva čije se komponente brzo ispiru iz tla (dušična gnojiva).
Organska gnojiva može se koristiti u vrtu od početka ožujka.
Dok mineralna gnojidba u ukrasnom vrtu počinjemo u rano proljeće, nakon odmrzavanja tla (ožujak-travanj). Ovdje, naravno, puno ovisi o vremenu, jer sve češće tlo uopće nije smrznuto.
Dio mineralnih gnojiva u povrtnjaku dajemo neposredno prije sjetve (otprilike 2-3 tjedna - dušik u amonijevom obliku, npr. amonijev sulfat i amid sulfat, npr. urea), a neke nakon početka vegetacije, jer se brzo ispiru (dušik u nitratni oblik, npr. kalijev nitrat).
Da bismo imali lijep vrt, moramo se brinuti o njemu … a posebno ga gnojiti.
Koja gnojiva u rano proljeće?
Prva gnojiva koja bismo u ovo doba trebali primijeniti u vrt su prirodna gnojiva (sušeni gnoj ili kompost). Organska tvar koju sadrže daje biljkama mnoge vrijedne hranjive tvari koje se ne mogu pronaći u umjetnim gnojivima. Tretman također poboljšava strukturu podloge i pozitivno utječe na njezina svojstva vode i zraka.
Nažalost, hranjive tvari sadržane u organskim gnojivima biljke mogu koristiti samo djelomično u prvoj godini (do 50%), pa je potrebno nedostajuće hranjive tvari nadopuniti mineralnom gnojidbom. Međutim, prije nego što nastavimo na ovo, trebali bismo provjeriti sastav podloge.
Prije svega - provjerite kvalitetu tla
Ako je moguće, možemo predati uzorak tla na kemijsku analizu, ali ako ne možemo izvršiti takvo ispitivanje, trebali bismo potražiti biljke indikatore. To uključuje brzorastuće samonikle biljke, preferirajući tlo sa specifičnim sastavom. Zahvaljujući njima možemo približno utvrditi je li supstrat bogat dušikom (prisutnost koprive, zvjezdice, mljevene bazge, matičnjaka) ili ga je potrebno ovom komponentom dopuniti mineralnim gnojivom (prisutnost trputca, vrijeska, bijele boje) djetelina).
Na isti način možemo procijeniti sadržaj kalcija u tlu (vapnenačka tla preferiraju češnjak, gorušicu i poljski mak, tla siromašna kalcijem preferiraju kamilicu, kukuruz i poljske ljubičice), kao i prisutnost fosfora i kalija (a velika količina fosfora i kalija). odgovara livadskoj travi i bijeloj djetelini, mala količina ovih sastojaka dobra je za mliječne trave, mirisne tomove i običnu nanu).
Proljetna mineralna gnojiva
Nakon što smo u početku procijenili sastav tla, možemo početi hraniti biljke mineralnim gnojivima, opskrbljujući ih tako s tri osnovne hranjive tvari, tj. Kalijem, fosforom i dušikom (označene kao: K, P, N).
Treba zapamtiti da se prva dva elementa primjenjuju odjednom u punoj dozi, dok se dušik dijeli na pola i daje u razmaku od nekoliko tjedana, jer se lako ispire u dublje slojeve supstrata. Ovisno o vrsti, biljke imaju različite potrebe za hranjivim tvarima.
Gnojiva za ukrasni vrt
U ukrasnom vrtu gdje mnoge biljne vrste rastu jedna do druge vrijedi ga koristiti višekomponentna gnojiva, koji sadrže uravnotežen skup mikro i makro elemenata (npr. Fructus vrtlar, Florovit, Azofoska) ili višekomponentna gnojiva s produljenim djelovanjem (npr. Osmocote, Osmovit).
Treba zapamtiti da božuri, vrtne hortenzije, suncokret, perunike, klinčići, gladiole i dalije imaju najveću potražnju za hranjivim tvarima, a najveća potražnja za bergenima, nasturtijima, lavandama, amarantima i makakama.
Pažnja: za neke biljke vrijedi koristiti specijalizirana gnojiva, npr. za acidofilne biljke ili hortenzije. Oni će osigurati pravilno izbalansirane sastojke koji ne samo da će hraniti biljke, već će i pozitivno utjecati na pH zemlje.
Gnojiva za povrtnjak
U povrtnjaku se vrsta gnojiva bira prema zahtjevima biljke i prema vrsti tla. Obično tlo hranimo prije sjetve, koristeći punu dozu fosfornih i kalijevih gnojiva i pola doze dušičnih gnojiva, te prihranu (tijekom vegetacije) preostalom dozom dušičnih gnojiva.
Pažnja: Također se moramo sjetiti da na teškim tlima koristimo manje doze gnojiva, a na lakim tlima veće doze.
Za opskrbu biljaka povrća uglavnom koristimo gnojiva poput amonijevog nitrata (N), superfosfata (P) i kalijevog sulfata (K). Najveća doza mora se dodijeliti biljkama s visokim nutritivnim potrebama, npr. Krastavac, bundeva, rajčica, kupus, cvjetača, papar i celer (oko 140g / 10m² N, 60g / 10m² P, 170g / 10m²K), a najniža za biljke sa gnojiva s malim potrebama, npr. rotkvica, grašak, zelena salata ili špinat (oko 40 g / 10m² N, 20g / 10m2 P, 120g / 10m² K).