Biljke mogu imati blagotvorno djelovanje jedna na drugu, a također mogu pomoći u borbi protiv štetočina. Predlažemo koje biljke vrijedi posaditi u vrt kao naše „tajno oružje“.
Interakcija različitih biljnih vrsta, poznata kao alelopatija, dugogodišnji je fenomen. Pozitivan ili negativan učinak biljaka na druge biljke, mikroorganizme i životinje posljedica je različitih kemijskih tvari sadržanih u njihovim tkivima, koje prelaze u okoliš u obliku hlapljivih spojeva ili iz korijena ulaze u tlo.
pogledajte fotografije
Tagetes moljac bori se protiv štetočina u tlu, odvraća bijelu mušicu, glodavce i krtice.
Nasturtiumi privlače lisne uši pa ne napadaju druge biljke u blizini nasturcija. Ne vole ih ni puževi i glodavci.
Mahunarke obogaćuju tlo dušikom.
Mažuran treba saditi u blizini mrkve, povrća krstašica i luka. Plaši njihove štetočine.
Isop, uklj. dobro djeluje na tlu (zastrašuje patogene bakterije).
Ljekovita kadulja odbija lisne uši, puževe, listove kupusa i poljoprivredu.
Lavanda odbija mrave.
Ni mravi ne vole miris majčine dušice.
Nana (u većim količinama) odbija lisne uši.
Također, lisne uši ne vole slano.
Češnjak treba saditi u blizini biljaka oboljelih od plijesni (npr. Floksa, vinove loze, jagode). Osim fungicidnog djelovanja, češnjak čisti i zrak.
Juniper je jedna od biljaka koja "čisti" zrak od štetnih patogena.
Bor također pomaže u čišćenju zraka.
Preporučujemo člankePoznato je nekoliko tisuća alelopatskih spojeva, no najvrijedniji u usjevima su oni koji imaju antifungalna, antibakterijska svojstva i odbijaju štetočine, zbog čega su biljke koje ih posjeduju (tzv. Fitosanitarne biljke) dragocjeno oružje u borbi protiv biljnih bolesti i štetnika. Preporučujemo biljke koje u vrtu djeluju kao "sredstva za zaštitu bilja".
Tagetes se bori protiv štetočina u tlu i plaši bijele muhe i glodavce
Jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih alelopatskih biljaka je, među ostalim, neven (razbacan i ohol), u kojemu korijenje sadrži kemijski spoj (α-tertienil), koji nepovoljno djeluje na nematode i pokazuje protugljivično djelovanje protiv nekih vrsta gljive.
U hortikulturnim usjevima štetne nematode prijete mnogim biljkama (uključujući jagode, repu, kupus i drugo povrće), pa ih sadnja nevena u njihovoj neposrednoj blizini štiti od štetočina.
Zanimljivo je da hlapljive tvari koje izlučuje neven također odvraćaju stakleničke bijele muhe, zbog čega bi biljku također trebalo sijati pod pokrivače.
Kao da to nije dovoljno, miris nevena također odvraća glodavce i madeže.
Nasturtium protiv lisnih uši i puževa
Još jedna vrijedna biljka je nasturtium, koji ne samo da privlači lisne uši, štiteći tako druge biljke koje su manje privlačne štetniku, već svojim mirisom plaši i puževe i glodavce. Iz tog razloga vrijedi sijati nasturtium u blizini usjeva koji su posebno ugroženi lisnim ušima i puževima (npr. Kupus, zelena salata).
Biljke leptira oplodit će tlo
Povrće leptir (uključujući grah, grah) također je vrlo zanimljivo fitosanitarno bilje. Na njihovom korijenu nalaze se korisne papilarne bakterije koje vežu dušik iz atmosfere i prirodno obogaćuju supstrat ovim elementom.
Ovo posebno svojstvo koristi se sjetvom nekih mahunarki na tzv zeleno gnojivo, koje nakon kopanja uvelike poboljšava kvalitetu i plodnost tla (npr. žuti lupin, suncokret).
Kad se odlučujemo za uzgoj mahunarki, moramo se samo sjetiti da sljedeće 3-4 godine ne sadimo povrće iz iste obitelji na položaju koji zauzimaju, jer osim vrijednog dušika, tlo može sadržavati i spore oblika bolesti i štetnika zajedničko mahunarkama ..
Bilje za posebne zadatke
Vrlo zanimljiva skupina biljaka koje blagotvorno djeluju na hortikulturne usjeve također su bilje, od kojih mnoge ispuštaju jake hlapljive tvari koje štetnici ne podnose. Jedan od njih je među ostalima vrtni mažuran, čija aroma odvraća štetnike mrkve, povrća krstašica i luka.
Isop uništava patogene bakterije u tlu i plaši poljoprivredu.
Odvraćajući učinak na gusjenice, puževe, lisne uši, kupusne grinje i poljoprivredu također pokazuju medicinska kadulja.
Ako pak imamo problem s mravima, posadimo ga blizu njihovog staništa lavande i majčine dušicekoje insekti baš i ne vole.
Kako bismo smanjili problem s ušima, posadimo i puno u blizini ugroženih biljaka paprena metvica i vrtna slanačiji miris odvraća štetočine.
Češnjak će zaštititi od plijesni i pročistiti zrak
Nije jako privlačna, ali je i učinkovita alelopatska biljka Češnjak. Spojevi sumpora koji se nalaze u njemu imaju fungicidno djelovanje (također plaše paukove grinje), posebno protiv pepelnice, pa ga vrijedi posaditi u blizini biljaka posebno izloženih ovoj bolesti (npr. Floks, metlice, ruže, vinova loza, jagode).
Ako nam češnjak ne stoji jako u dekorativnom sastavu posteljine, nađimo mu mjesto gdje će se osjećati dobro i ispuniti svoju zadaću, ali neće biti previše uočljiv.
Vrijedi se sprijateljiti i s češnjakom jer pripada biljkama koje ispuštaju tvari koje inhibiraju razvoj štetnih mikroorganizama u zraku (tzv. Fitoncidi), zahvaljujući kojima okolno područje postaje čišće i bez patogena. Takva radnja je također, na primjer, kleka i bor.