Pravilna gnojidba biljaka važan je element njihovog uspješnog uzgoja. Osobito je važno prihraniti usjevno bilje u koje spadaju između ostalog i voćni grmovi kao što su ribiz, malina, ogrozd, kupina i američka (visoka) borovnica. Međutim, ne zahtijevaju svi jednaku njegu i gnojidbu, stoga vrijedi obratiti pozornost na njihove prehrambene potrebe i zahtjeve uzgoja.
Čime hraniti voćne grmove
Voćke, kao i druge biljke, trebaju tri elementa: dušik, kalij i fosfor. Mikronutrijenti su također neophodni za njihov pravilan razvoj (npr.sumpor, magnezij, bakar, bor, željezo), min. prinos usjeva i rast biljaka. Prije početka gnojidbe grmova vrijedi izvršiti analizu tla, zahvaljujući kojoj možete precizno odrediti njegov kemijski sastav i odabrati odgovarajuće doze gnojiva, što je posebno važno ako planirate koristiti jednokomponentna gnojiva.
Pažnja na kalcizaciju
Ukoliko postoji potreba za kalcizacijom (karbonatnim vapnom) ne možemo izvršiti tretiranje na nasadima namijenjenim za uzgoj borovnica, kojima je potrebna jako kisela podloga i obično se očekuje da tlo bude zakiseljeno, a ne otkiseljeno.
Prva prihrana grmova voćaka
Prvu gnojidbu grmova voćaka najbolje je obaviti prije sadnje, uz upotrebu predsjetvenih kalijevo-fosfornih gnojiva, koja će pomoći grmovima da rastu i ukorijene se na novom mjestu.
Mineralna gnojiva za grmove voćaka
Sustavna gnojidba grmova počinje 2-3 godine nakon sadnje. Na plantaži treba svake godine nadoknaditi količinu dušika u tlu, pola doze predviđene za određenu sezonu rano proljeće (ožujak-travanj), a drugu polovicu krajem svibnja.
Kalij također treba nadoknaditi svake godine u rano proljeće, ali u jednoj dozi. Zapamtite samo da je većina voćnih grmova osjetljiva na kloride, pa bi se kalij trebao koristiti u obliku sulfata (npr. kalijev sulfat), a ne u obliku klorida.
Voćke također apsorbiraju dvostruko više kalija nego fosfora, o čemu također treba voditi računa pri gnojidbi. Najosjetljiviji na nedostatak kalija je crveni ribiz, malina ima manju potražnju za ovim elementom, a najmanju borovnica.
Fosfora obično ne nedostaje u supstratu, pa se nadopunjuje kada biljke pokažu simptome njegovog nedostatka (npr. zakržljali plodovi, ljubičaste promjene boje na lišću) ili jednom u nekoliko godina.
Gnojidba stajskim gnojem grmova voćaka
Na plantaži voćnih grmova također se isplati svake 3-4 godine umjesto mineralnih gnojiva primijeniti stajnjak (rano proljeće ili kasna jesen), rasprostrijeti ga ispod grmova u obliku stelje ili pomiješati s gornji sloj tla. Važno je da gnojivo ne dođe u dodir s korom ili mladicama biljaka.
Gnojidba borovnica
Kod gnojidbe voćnih grmova također treba imati na umu da acidofilne biljke imaju nešto drugačije zahtjeve od ostalih pa i njihova gnojidba mora biti drugačija. Jedan od tih grmova je američka borovnica. Biljka ima niske prehrambene potrebe, ali je osjetljiva na nedostatak dušika, pa joj ovaj element treba unositi u većim količinama nego drugim grmovima.
Nasad borovnice treba gnojiti dušikom svake godine, ali ne dva puta, već tri puta u sezoni: u rano proljeće, neposredno nakon cvatnje (svibanj) i krajem lipnja.Borovnica zahtijeva kiseli supstrat (pH oko 3,5 - 4,8) pa ju treba prihraniti amonijskim dušikom (amonijev sulfat) koji je kiseo.
Složena gnojiva za grmove voćaka
Ako ne poznajemo sastav tla u vrtu ili nemamo iskustva u korištenju jednokomponentnih gnojiva, za gnojidbu biljaka treba koristiti neko od višekomponentnih gnojiva namijenjenih grmovima voća. Imaju uravnotežen sastav i sadrže skup važnih mikronutrijenata.
Naći ćemo ih u ponudi mnogih tvrtki kao gnojiva za voćke i grmlje (npr. Agrecol, Sumin, Biopon, Planta), samo za grmove voćaka (npr. Biopon) ili za odabrane vrste (npr. Planta - gnojivo ispod malina i ribiza). Međutim, ne možemo ih koristiti za acidofilne biljke, u koje spada i borovnica. Njima su namijenjena specijalna gnojiva, uzimajući u obzir njihove specifične potrebe (gnojivo za borovnice, npr. Agrecol, Target, Ziemowit, Florovit).
Saznaj: Koje povrće treba pomladiti, kada i kako