Biljke koje uzgajamo imaju različite zahtjeve u odnosu na reakciju supstrata, zbog čega nam ponekad mogu stvarati probleme. S izuzetkom šumskih područja, tlo u našim vrtovima obično je alkalno ili neutralno, što ne vole sve biljke. Neke vrste posađene u takav supstrat slabo se razvijaju, slabo rastu i često podliježu bolestima (uglavnom klorozi), pa je tlo za njihov uzgoj potrebno pravilno pripremiti.
Savjet: Kako testirati pH tla u vrtu
Koje biljke trebaju kiselo tlo
Kiselu reakciju supstrata uglavnom očekuju biljke iz porodice vrijeska (uključujući borovnice i brusnice, rododendrone, azaleje, vrijeske, vrijeske, kalmije, dabetije, pufnice, pieris, brusnice). Takvo tlo pogoduje i nekim četinjačama (korejska jela, plava smreka, zapadnjačke tuje - tuje, smreke, graškasti čempres i tupi čempres) i drugim vrstama ukrasnog bilja koje često raste u našim vrtovima: npr. javorovi palmi, magnolije, nekoliko vrsta paprati, razne vrste hortenzija, brnistra.
Kada želimo uzgajati ove biljke, prvo bismo trebali provjeriti pH tla u našem vrtu (npr. pomoću posebnog mjerača kiselosti ili analizom uzorka tla u laboratoriju, pH vrlo kiselo ispod 4,5, kiselo 4,6- 5,5, blago kiselo 5,6-6,5). Kada se pH pokaže previsok (iznad 5,6 - 6), moramo ga sniziti.
Kiseli treset - kako ga koristiti i podržati njegovo djelovanje
Jedan od načina za promjenu reakcije je obogaćivanje tla kiselim tresetom. No, nije dovoljno samo posipati treset po njegovoj površini, jer će tada reakcija u dubljim slojevima ostati nepromijenjena ili se malo promijeniti. Želimo li dobiti pravi učinak, treset se mora pomiješati sa slojem zemlje (1:1) na dubini na kojoj će se nalaziti korijen biljke (obično je to oko 20-30 cm), jer tek tada će se reakcija podloge značajno se mijenja.
U ovako pripremljenu zemlju možete posaditi biljke, a iskopanu rupu dodatno napuniti kiselim tresetom. Kada miješate supstrat s tresetom, isplati se u njega dodati i kompostirane borove iglice ili piljevinu crnogoričnog drveća, što će supstrat duže održati kiselim.
Pomoći će nam i malčiranje tla kompostiranom korom ili iglicama te nešto kamenja s kiselom reakcijom (npr. kvarc ili granit). Tlo ni u kojem slučaju ne smijemo malčirati kamenjem s alkalnim pH koji će umjesto snižavanja povećati pH tla (npr.dolomit, vapnenački pješčenjak, vapnenac, sedra. Unatoč ovim tretmanima, reakcija kiselog treseta neće predugo ostati u supstratu, pa ćete morati provjeriti njegovu vrijednost jednom godišnje kako biste znali kada ponovno posegnuti za kiselim tresetom.
Kako koristiti gnojiva koja zakiseljuju i kada saditi biljke
Zakiseljavanje tla tresetom i kiselim kompostom (dobivenim npr. od borovih ili smrekovih iglica, piljevine, češera i grančica crnogoričnog drveća) brz je i prirodan način promjene pH vrijednosti tla, ali ponekad nije dovoljno i tada se trebate odlučiti na radikalnije mjere kao što su gnojiva za zakiseljavanje (npr. amonijev sulfat, amonijev nitrat, urea) ili sumpor.
Međutim, kada ih koristimo, trebamo se strogo pridržavati doza koje preporučuje proizvođač, jer se lako mogu predozirati. No, za razliku od treseta, gnojiva za zakiseljavanje ne primjenjuju se neposredno prije sjetve ili sadnje biljaka, jer sastojci koji se nalaze u njima mogu oštetiti osjetljivo korijenje (tlo treba pripremiti cca.pola godine prije sadnje).
Zakiseljavanje tla sumporom
Tlo se može zakiseliti i sporodjelujućim sumporom (najčešće se koristi za uzgoj borovnica) koji se obično miješa sa supstratom u omjerima koje navodi proizvođač za određenu kulturu. Kao i kod gnojiva za zakiseljavanje, sumpor se također ne primjenjuje neposredno prije sadnje, već otprilike pola godine ranije (ako su doze sumpora veće, čak i nakon godinu dana).
Zapamtite o gnojivima za biljke koje vole kiseline
Kada dobijemo pH vrijednost tla pogodnu za acidofilne biljke, trebamo je pokušati održati što je duže moguće. Osim kiselog malča od kore i kiselog komposta, pomoći će nam i posebna gnojiva za acidofilne biljke, kojima se trebamo opskrbiti (npr. gnojiva za borovnice, gnojiva za vrištine, gnojiva za acidofilne biljke).