Zaštitite osjetljive biljke od mraza
Većina nas ne voli hladnoću i niske temperature doživljavaju kao nužno zlo. Mraz nas tjera da se toplo oblačimo, otežava svakodnevno funkcioniranje i uništava biljke u našem vrtu, pa se svake godine nadamo da će zima biti blaga. Unatoč tome, mraz je obično neizbježan, stoga vrijedi znati kakve opasnosti nosi.
Prije svega, počnimo s činjenicom da jak mraz može uništiti osjetljivije i manje otporne biljne vrste, oštećujući im korijenje, izdanke, pupoljke, ali i lišće (kod zimzelenih vrsta).Dakle, ako u vrtu imamo biljke kao što su npr. heba, kolhidski bršljan, pontski rododendron, japanska ketmija, sirijska ketmija, japanski pieris, bodljikava božikovina ili Davidova budleja, prije početka mraza (u kasnu jesen ili ranu zimu) trebali bismo pažljivo ih prekrijte netkanim materijalom ili slamnatim prostirkama, a grmove dodatno pospite hrpom zemlje ili kore pri dnu.
Provjeri: Kako zaštititi biljke od mraza
Što utječe na otpornost biljaka na mraz?
Međutim, na prezimljavanje biljaka ne utječe samo stupanj osjetljivosti pojedinih vrsta na mraz, već i cijeli niz drugih čimbenika. Prekasna gnojidba dušikom, duga, topla i suha jesen koja biljkama ne daje priliku da očvrsnu ili nedostatak snježnog pokrivača dovode do toga da čak i slab mraz može završiti smrzavanjem biljaka.
Na kraju zime veliku prijetnju predstavljaju i značajne temperaturne razlike između dana i noći, koje uzrokuju otvrdnjavanje biljaka i izlažu ih ozbiljnim oštećenjima.Ovakva temperaturna kolebanja posebno su opasna za stabla čija tkiva pod utjecajem sunca i topline koja vlada tijekom dana počinju oživljavati, a tijekom mraznih noći smrzavaju, zbog čega se simptomi bolesti pojavljuju na kori u oblik ljuskastih rana i nekroza (kora može popucati i odmaknuti se od debla). Kora oslabljenog drveća također se lako može zaraziti gljivicama. Kao posljedica zimskih oštećenja stabla su dugo bolesna i teško se obnavljaju, a ponekad i potpuno uginu.
Situacija se može spriječiti bijeljenjem debla drveća zimi mješavinom vapna s vodom i glinom ili mješavinom vapna s emulzijskom bojom. No, da bi tretman dao željeni učinak, potrebno ga je izvesti u pravo vrijeme, odnosno početkom zime ili najkasnije krajem prosinca. Napravljen u proljeće neće ispuniti svoju zadaću, jer neće zaštititi drveće od oštećenja mrazom, kojem su najviše izložena krajem zime (siječanj-veljača).
Čuvajte se fiziološke suše
Mraz može biti i uzrok pojave fiziološke suše, koja je za mnoge biljke opasnija od samog mraza. Moglo bi se činiti da biljke zimi spavaju i da im ne treba voda, ali to nije istina, pogotovo u slučaju zimzelenih biljaka koje zimi ne olistaju (npr. šimširi, četinjače, rododendroni). Njihovo lišće otpušta vodu u okoliš isparavanjem tijekom cijele godine. Iako je zimi slabiji nego u drugim godišnjim dobima, ipak ga ima. Međutim, kada je tlo zamrznuto, biljkama voda u tlu postaje nedostupna i one je ne mogu koristiti za nadoknadu izgubljene vlage. Kao posljedica toga, pate od suše te im se listovi suše i suše. Ovu pojavu možemo spriječiti sustavnim zalijevanjem biljaka u jesen i malčiranjem tla (npr. korom, lišćem).
Dobra strana mraza
Unatoč opasnostima niskih temperatura, mraz nije samo zlo. Neke biljke bez razdoblja prehlađenja nemaju šanse za pravilan razvoj, a ako im pupoljci nisu izloženi niskim temperaturama (fenomen jarizacije, najčešće se javlja na temperaturi odod -5 do -10°C), biljke iduće godine mogu vrlo slabo cvjetati ili uopće ne cvjetati (npr. zimske vrste, dvogodišnje biljke, lukovičasto cvijeće).
Također, sjeme mnogih biljaka bez razdoblja hlađenja klijat će slabo ili uopće neće klijati (uglavnom biljke umjerenog pojasa, uključujući trajnice i drveće, ali i neke biljke iz toplije klime, npr. lavanda). Hladne zime također pogoduju iskorjenjivanju štetnika koji prezimljuju. Učinci mraza u tom pogledu najbolje su vidljivi tijekom vegetacijske sezone nakon tople zime, kada su lisne uši i drugi štetnici puno više napadnuti nego nakon hladne i jake zime.
Provjerite: Koje su vrtne biljke najotpornije na mraz