Kompost, koji se naziva i crnim zlatom vrtlara, veliko je blago svakog vrta. Ovo prirodno gnojivo napravljeno od raspadajućih biljnih ostataka sadrži mnoštvo hranjivih tvari i korisnih mikroorganizama, stoga, kada se doda u supstrat, poboljšava njegovu strukturu i obogaćuje ga vrijednim organskim tvarima i mineralima.
Kompost se obično dobiva od raznih biljnih materijala (npr. korova, pokošene trave, kuhinjskog otpada od povrća i voća) i neutralan je ili blago kiseo i prikladan je za većinu biljaka. Ali postoje biljke koje trebaju kiselo tlo i takav kompost.
Što je kiseli kompost i za koje biljke ga koristiti
Osim tradicionalnog komposta u vrtu možete pripremiti i drugu vrstu komposta, odnosno kiseli kompost. Iako nije tako popularan kao tradicionalni, jer ima ograničenu upotrebu, ali ako uzgajamo biljke koje vole kiseline, bit će savršen za njih.
Naravno, nema smisla pripremati ga za jedan rododendron ili više vrijesaka, ali ako imamo vrijesak, gredicu s acidofilnim biljkama (npr. rododendroni, azaleje, vrijesovi, cvjetovi, grudi, zimnica) ili krevet s borovnicama, kiseli kompost je vrlo potreban.
Kako koristiti kiseli kompost
Kiseli kompost, za razliku od klasičnog komposta, ima zanemarivu količinu hranjivih tvari, ali izvrsno popravlja strukturu tla, regulira odnose zrak-voda u njemu i pomaže u održavanju pH supstrata na dovoljno niskoj razini .
Također je savršen za malčiranje acidofilnih biljaka, posebno onih koje imaju plitko korijenje i pate od suše (npr. rododendroni) i onih kojima je potrebna zimska zaštita zbog niske otpornosti na mraz (npr. pieris).
Kiseli kompost također se može koristiti kao supstrat za lončanice koje vole kiselinu (npr. paprati, azaleje).
Stvari koje treba zapamtiti pri izradi kiselog komposta
Ali prije nego što počnemo s njegovom proizvodnjom, moramo zapamtiti nekoliko stvari. Prvo, za ovu vrstu komposta treba odrediti posebno mjesto i tamo treba skladištiti samo one materijale koji će omogućiti kiselu reakciju.
Druga stvar je vrijeme. Kod pripreme kiselog komposta moramo biti strpljivi jer proces njegove proizvodnje traje duže (cca. 2 godine) nego kod tradicionalnog komposta.
Od čega se pravi kiseli kompost
Iglice, češeri, kora, piljevina i usitnjene grančice crnogoričnog drveća (osobito borova), kao i otpaci biljaka koje vole kiselinu (komadići mladica, lišće, iglice itd.) i kiseli treset (visoka treset).
Trava, korov ili guljenje povrća NEĆE djelovati.
Potreban dodatak dušika
Važan element dobivanja kiselog komposta je i obogaćivanje hrpe dušikom, potrebnim za razgradnju organske tvari. U tradicionalnom komposteru nema manjka materijala bogatih dušikom, ali sirovine koje čine kiseli kompost definitivno nemaju dovoljno ovog elementa.
Stoga je dobro u hrpu dodati sirovine bogate dušikom (npr. ostatke, osobito korijenje biljaka mahunarki, ptičji gnoj), malu količinu dušičnog gnojiva ili gnojiva bogatog dušikom kako bi se ubrzalo kompostiranje.
Koristeći u tu svrhu umjetna gnojiva, birajmo proizvode koji ne sadrže kalcij koji učinkovito remeti proces pripreme kiselog komposta (povećava pH komposta). Urea - Sumin dušično gnojivo, Urea gnojivo GARDEN START, Florovit aktivator komposta, AGRECOL gnojivo za ubrzavanje kompostiranja.
Pravimo kiseli kompost
Druga pravila za proizvodnju kiselog komposta već su slična tradicionalnom kompostu. Pripremite odgovarajuću, ne baš veliku i nisku kutiju za hrpu (kutija visoka oko 1 m, bez dna i poklopca), obložite je drenažom u obliku crnogoričnih grančica i po mogućnosti prekrijte slojem zreli, kiseli kompost.
Na ovako pripremljenu poziciju može se polagati organski materijal u slojevima. S vremena na vrijeme kompost treba i promiješati, prozračiti i ubrzati proces razgradnje.
Kiseli kompost trebao bi biti spreman nakon otprilike 2 godine, iako ni tada neće biti tako fino usitnjen kao tradicionalni kompost, jer su sirovine od kojih se pravi obično tvrde (npr. češeri, kora) i čvrste razgraditi se. No, to nije problem jer je takav krupnozrnati kompost vrlo pogodan za biljke koje vole kiseline.